Trebali biste dvadesetak minuta dnevno provesti na suncu, ali samo kad je sunce prilično nisko na nebu (evo jednog zgodnog pravila: sjena bi vam trebala biti duža od visine), kaže dr. Oz. 

Najbolje je da vam mazanje kremom za sunčanje postane svakodnevna navika, tako da vam se ne dogodi da se nađete nezaštićeni na suncu (ili da dobijete opekline). Koristite hidratantnu kremu sa zaštitnim faktorom 30, a namjeravate li se baviti sportovima na otvorenome, koristite losion sa zaštitnim faktorom 30 (za UVB zrake) i četiri zvjezdice (za UVA zrake) te se mažite njime svaka dva sata. 

Preporučujemo: uvijek zaštitite lice, ramena i nadlaktice, ali budite nekoliko minuta na suncu prije nego što nanesete sredstvo za sunčanje. Blago rumenilo kože upućuje na to da se stvara vitamin D.

Evo korisnog savjeta: sredstva za sunčanje s cinkovim oksidom i titanijevim dioksidom pružaju zaštitu od prvog trenutka kad ih nanesete, a novije verzije tih sredstava tvore tanki film, pa nećete izgledati kao da ste lice ukrasili voštanim bojicama. Sve ostale vrste sredstava za zaštitu, koje se nazivaju kemijskim ili organskim sredstvima za sunčanje (potpuno pogrešni nazivi), trebaju dvadesetak minuta da bi ih koža upila, a tek onda pružaju zaštitu. Zato ostanite nekoliko minuta na suncu, a onda nanesite sredstvo s cinkom.

Koji je proizvod najbolji? Potražite sredstva koja ne izazivaju alergije i akne, kako ne biste oštetili kožu pokušavajući je zaštititi od sunca. No nemojte previše vjerovati etiketama, budući da sve kreme mogu uzrokovati bubuljice i osip. To vam je lutrija. Također pripazite da sredstvo za sunčanje bude vodootporno, tako da vam zbog znojenja ne bi završilo u očima. Ako je sredstvo otporno na vodu, to ujedno znači da vam neće kliznuti s kože čim izbije prva kapljica znoja. Usput rečeno, šeširi i majice nisu dovoljna zaštita. Šeširi u najboljem slučaju imaju faktor 10, a majice samo pet (ali postoji odjeća za zaštitu od sunca s većim faktorom).