Upućeni u društvena zbivanja ističu da je najveća pandemija našeg doba – infodemija. Pojam je nastao kao složenica riječi informacija i epidemija, a znači preplavljenost golemom količinom podataka koji su često zbunjujući i(li) netočni. Budući da se najrazličitije informacije brzo šire putem digitalnih tehnologija, nije lako raspoznati što je pouzdano. Infodemija je, među ostalim, uzela maha i u području njege. Bezbroj je proizvoda i preporuka za blistav ten pa mnogi svašta iskušavaju, a pritom im koža nerijetko postane toliko osjetljiva i problematična da naposljetku završe kod dermatologa.
„Svakodnevno mi dolaze osobe čija je koža oslabljena i oštećena neumjerenom uporabom kozmetike i tzv. gadgeta za čišćenje i masažu lica. Misleći da mogu sami riješiti probleme s kožom, često ne uviđaju da pretjeruju nego i dalje ustraju u tome, a stanje se pogoršava. Neki čak na licu imaju kemijske opekline od prekomjernog korištenja raznih preparata i tretmana“, kaže zagrebačka specijalistica dermatologije i venerologije dr. Ljiljana Škrinjar.
Dvojbeno (ne)znanje
Dodaje kako je dio problema u tome što je postalo moderno da laici proučavaju proizvode i kombiniraju ih prema vlastitom nahođenju. U skladu s popularnom životnom filozofijom „uradi sam“, mnogi su odlučili steći više znanja o njezi kože kako bi mogli procijeniti što je najbolje za njih, ali i dijeliti svoje spoznaje s drugima. Sve je više tzv. beauty entuzijasta koji objavljuju razne vodiče i recenzije proizvoda.
„U načelu je pozitivno što ljudi žele biti upućeniji, ali zbog toga mnogi misle da sve znaju i skloniji su eksperimentiranju, što često prouzroči preosjetljivost i upale. Valja osvijestiti da stručnjak nije zadnja stanica kad sve drugo zakaže nego se najprije treba obratiti stručnjaku kako ne biste lutali i gubili vrijeme. S razlogom postoje dermatolozi i kozmetolozi koji detaljno poznaju kožu te sastav i djelovanje proizvoda pa mogu puno brže uočiti u čemu je problem te preporučiti odgovarajuću njegu i šminku“, ističe dr. Škrinjar, dodajući da se upravo zbog neprikladnih preparata sve češće nastaju tzv. kozmetičke akne.
Kozmetičke akne
Problemi s izbijanjem akni povezuju se obično s hormonskim promjenama i poremećajima, masnom kožom te prehranom u kojoj prevladavaju industrijski prerađene namirnice. No uzrok ove upalne kožne bolesti može biti i kozmetika koju svakodnevno koristimo.
„Gotovo trećina pacijenata koji mi dolaze zbog akni zapravo imaju kozmetičke akne izazvane neodgovarajućom njegom i šminkom, ali često toga nisu svjesni. Čak ni kada prije dolaska u ordinaciju obave najrazličitije pretrage, uključujući hormonsku obradu i testiranje intolerancije na hranu, malo tko pomisli da treba vrlo detaljno analizirati i način na koji njeguje kožu. Ili shvate da je možda riječ o tome, ali promijene kozmetiku prema vlastitoj dijagnozi pa ne rješavaju problem“, kaže dermatologinja.
Kozmetičke akne netipične su u odnosu na one standardne jer nisu nužno povezane s masnom, problematičnom i(li) mladenačkom kožom, nego se mogu pojaviti u bilo kojoj dobi i na svim tipovima kože. Najčešće se pojavljuju na licu, a ponekad i na dekolteu i leđima.
Nezgodni sastojci
Premda kozmetičke akne mogu nastati uslijed začepljenja pora i žlijezda lojnica zbog neprikladne preparativne kozmetike i šminke, često je pravi uzrok preosjetljivost na neke kozmetičke sastojke – ponajprije lanolin, jedan od najraširenijih kozmetičkih emulgatora.
„Lanolin se često nalazi u kremama, tekućim puderima, losionima za mušku njegu nakon brijanja... Akne mogu izazvati i silikoni koji se dodaju u šminku (osobito u pudere i podloge, odnosno primere), neka kozmetička bojila koja sadrže crveni pigment, ekstrakti soje kojima se često obogaćuju anti-age preparati, filtri u proizvodima za zaštitu od sunca te biljna ulja. Navedene tvari same po sebi nisu škodljive, ali dugotrajnom primjenom mogu preopteretiti kožu te dovesti do upalnih reakcija i netolerancije“, objašnjava dermatologinja.
Dodaje kako valja uzeti u obzir da se kozmetičke akne često ne mogu tretirati proizvodima koji se uobičajeno preporučuju za standardne akne. Pritom nema univerzalno poželjnih, kao ni univerzalno nepoželjnih kozmetičkih formulacija, nego je svakome potrebna prilagođena njega. Primjerice, salicilna kiselina se zbog protuupalnih i antiseptičkih svojstava često nalazi u preparatima za problematičnu kožu sklonu aknama, ali nekim osobama može izazvati začepljenje pora i pojavu akni.
Jednostavno čišćenje
U njezi kože sklone aknama svakako je preporučljivo pročistiti kozmetiku. Dobrim rješenjem smatraju se dermokozmetički proizvodi s formulama u kojima nema potencijalno nadražujućih sastojaka i ne začepljuju pore, a po preporuci dermatologa trebaju biti prilagođene dobi i stanju kože. Takvi se proizvodi ne bi smjeli zagušiti s puno šminke u nekoliko gustih slojeva (primjerice, baza – tekući puder – puder u kamenu ili prahu – fiksator), dovoljno je na hidratantnu kremu nanijeti jedan sloj pudera. Preporučuju se i prozračne BB i CC kreme koje istodobno pružaju hidratantnu njegu, a ujednačuju ten poput pudera.
„Nizanje proizvoda nije potrebno ni u čišćenju lica. Naime, mnoge žene, a osobito one problematičnog tena, često primjenjuju više načina čišćenja uzastopno. Primjerice, najprije skinu šminku micelarnom vodom, potom upotrijebe uređaj za čišćenje lica s četkicom i nakon toga još operu lice gelom. Takvo pretjerivanje može iscrpiti kožu. Najčešće je dovoljan jedan način, odnosno jedan proizvod, samo treba utvrditi što vam odgovara“, navodi dr. Ljiljana Škrinjar, ističući kako je za sve tipove i stanja kože pravilo broj jedan u čišćenju lica da proizvod ne smije dodatno isušiti kožu. Ako baš želite osjećaj potpuno čiste kože, nakon uporabe odgovarajućeg čistača možete se umiti običnom vodom, bez ikakvog dodatnog sredstva.
Manje je više
Dr. Škrinjar poziva na oprez i s pilingom, kao i kozmetikom koja sadrži retinol, vitamin C i razne kiseline, počevši od AHA (alfa hidroksilnih) poput glikolne i mliječne te BHA (beta hidroksilnih) od kojih je najpoznatija salicilna kiselina. Sve su to popularni sastojci u industriji ljepote koji se naveliko promoviraju kao čudotvorci za ten, ali nerijetko mogu i nadražiti kožu. Umjerenost je važna i pri uporabi gadgeta za čišćenje lica, kao i onih za tretiranje lica mikrostrujama i LED svjetlom. Takvi se uređaji mogu povremeno koristiti, ali samo kad je posrijedi koža koja nije isušena, oštećena i podložna iritacijama, smatra dermatologinja.
„Kad pacijentima kažem da trebaju pojednostaviti njegu koristeći što manje različitih proizvoda, često se iznenade. To im se čini nedovoljnim jer u današnjem društvu prevladava konzumerističko načelo - više je bolje. U njezi to nipošto nije tako. Treba se pridržavati načela manje je više“, napominje dr. Ljiljana Škrinjar.
Splet životnih navika i okoliša
Kad su posrijedi kožne tegobe, potrebno je i svojevrsno pročišćenje životnih navika jer ten je često „neposlušan“ zbog stresa, premalo sna, nepravilne prehrane, pušenja... Što nam je svakodnevica užurbanija i neurednija, to su veći izgledi da izbiju prištići, da masna koža postane još neuravnoteženija, a suha i osjetljiva još podložnija iritacijama.
Tegobe mogu nastati i zbog utjecaja okoliša, počevši od prekomjernog izlaganja suncu, ali i onečišćenog zraka, kako u zatvorenim prostorima (gdje je često isušen zbog loše klimatizacije te pun prašine i kemijskih spojeva koji isparavaju iz umjetnih materijala što se često koriste u opremanju interijera) tako i vani (smog). Dr. Škrinjar kaže da se upravo smog smatra jednim od vodećih uzročnika sve češćih alergijskih reakcija na licu, što se najviše pojavljuju u obliku ekcema na očnim kapcima, gdje je koža iznimno tanka i osjetljiva. Takvi ekcemi liječe se umirujućim kremama posebno prilagođenim za kapke. Odlazak dermatologu preporučuje se i u slučaju kožnih problema koji nastaju uslijed nošenja zaštitnih maski (npr. iritacije i akne).
„Općenito je važno osvijestiti da su prištići, crvenilo, zatezanje, peckanje, suhoća, ljuskanje – tegobe koje se trebaju liječiti. Štoviše, problematična koža može biti znak neke druge bolesti. Primjerice, akne mogu biti izazvane hormonskim poremećajima, uključujući sindrom policističnih jajnika“, napominje dr. Škrinjar.
Suplementi samo s pokrićem
Često se postavlja pitanje koliko u rješavanju kožnih problema pomaže suplementacija, odnosno dodaci prehrani namijenjeni poboljšanju stanja kože (ujedno i kose te noktiju), tzv. nutrikozmetika. Dr. Škrinjar ističe da prvo treba provjeriti nedostaje li u organizmu neki nutrijent i što je tome razlog. Primjerice, ako je osoba slabokrvna, nutrikozmetika nije rješenje jer se prije svega treba regulirati razina željeza u krvi. Osobama koje nemaju izraženije druge tegobe i potrebno im je baš osnaživanje kože mogu dobro doći suplementi koji sadrže aminokiseline bogate sumporom te cink i biotin.
„Najbolji rezultati postižu se ako nutrikozmetiku uklopite u zdrav način života. Pritom valja uzeti u obzir da suplementi neće dati rezultat preko noći jer su potrebna barem dva do tri mjeseca za znatnije poboljšanje stanja kože“, pojašnjava dermatologinja, napominjući da suplementi nemaju smisla ako se ne nadovezuju na uravnoteženu prehranu koja treba biti glavni izvor nutrijenata.
Jelovnik za zdravu kožu
Osječka nutricionistica Angelina Paić također ističe da ćemo kožu iznutra osnažiti ponajprije prehranom, a ne suplementima koje i ne bismo trebali uzimati na svoju ruku nego samo prema preporuci stručnjaka.
„Najvažnije je jesti raznoliko, tako da tjedno konzumiramo barem 30 različitih namirnica biljnog podrijetla, među ostalim povrće, voće, žitarice, začinsko bilje... Pritom su iznimno važni izvori dobrih masnoća poput maslinova ulja, orašastih plodova i sjemenki. Dobrim masnoćama obiluje i plava morska riba, a od slatkovodnih riba odličan izbor je pastrva. Za zdravu kožu poželjno je i obilje zelenja, a pritom ne propustite samoniklo bilje poput koprive, maslačka, šparoga, medvjeđeg luka... Sve oni pospješuju rad jetre i detoksikaciju organizma, pa ujedno povoljno djeluju i na kožu. Za čišći ten najbolje je piti vodu, a s biljnim čajevima ne valja pretjerivati. U svemu je ključna umjerenost“, preporučuje diplomirana inženjerka prehrambene tehnologije i sveučilišna specijalistica nutricionizma, čije je geslo - ne drži dijetu, drži do sebe.
„Mnoge popularne dijete neodržive su i često imaju štetne nuspojave, uključujući nepovoljan utjecaj na kožu. Umjesto odricanja potreban je balans. Da bismo sve nutrijente unosili u povoljnim omjerima, treba naučiti kombinirati namirnice koje najbolje odgovaraju probavnom sustavu i životnim navikama. Pritom trebamo biti u miru s hranom te osluškivati prirodne signale gladi i sitosti. U prehrani je iznimno važna svjesnost“, ističe Angelina Paić.
Mentalna njega
O ravnoteži tijela i duha – što se u konačnici odražava i na koži – bilo je riječi i na 5. Hrvatskom kongresu psihodermatologije održanom jesenas u Zagrebu. Psihodermatologija je grana medicine koja se bavi međuodnosom kožnih i mentalnih stanja, povezujući dermatologiju, psihijatriju i psihologiju. Naime, postoji višestruka povezanost psihe i našeg najvećeg organa - kože. Budući da je promjene na koži teško skriti od tuđih pogleda (posebice ako se nalaze na licu ili rukama), osobe s kroničnim dermatološkim bolestima nerijetko bivaju stigmatizirane, gube samopoštovanje i povlače se iz društva. Postoje i obrnuti slučajevi kada su psihičke tegobe okidač za dermatološke bolesti. Primjerice, stres može pogoršati akne, atopijski i seboroični dermatitis, alopeciju (gubitak kose), psorijazu, rozaceju, vitiligo...
U praksi se pokazalo da za dobrobit kože doista vrijedi iskušati neku tehniku meditacije ili psihoterapiju. Mnogima se problematičan ten umiri kad postignu duševni mir učeći kako se bolje nositi sa stresom, prestati biti previše kritičan prema sebi, prihvatiti svoje nesavršenosti i napokon se dobro osjećati u vlastitoj koži.