Stil života ostavlja tragove koje nosi tijelo. Ono što unosimo u njega i kako ga tretiramo, način na koji se nosimo sa izazovima, ocrtava se u našoj vanjštini. Neki su tragovi, poput bora, neizbježni. Već od kasnih dvadesetih započinje proces njihova nastajanja. Premda starenje treba prihvatiti, na njegov proces moguće je utjecati. Životni vijek ljudi u Europi u posljednjih šezdeset godina povećao se svake dvije godine unutar jednog desetljeća. Vjeruje se kako će današnja novorođenčad doživjeti stotinu rođendana. Dok se znanost bavi istraživanjima proteina Sirt6, koji kontrolira brzinu zdravog starenja, jedno mjesto u Japanu ne skriva tajne dugovječnosti koja tamo vlada.
Još sedamdesetih godina prošlog stoljeća, liječnik Toyosuke Komori iznenadio je svijet svojim opservacijama stanovništva u malom japanskom selu Yuzuri Hara koje je i u poznim osamdesetima iznimno vitalno. Njihova koža djeluje otporna na proces starenja, a fizička sprema na razini je desetljećima mlađih ljudi diljem svijeta. Znanstvenici vjeruju kako tajna njihova zdravlja leži u korjenastom povrću. Selo je naime pozicionirano u predjelu nepogodnom za uzgoj riže, a u plodovima koji se tamo kultiviraju leži odgovor. Satsumaimo slatki krumpir, satoimo bijeli krumpir te konyaku želatinasto povrće, osnove su prehrane ovih ljudi, kod kojih je otkriven viši postotak zastupljenosti HA (hijaluronske kiseline) u tijelu.
Hijaluronska kiselina pomaže stanicama u tijelu pri zadržavanju vlage, zaštiti mrežnice oka i održavanju glatke i elastične kože. Svaki dan razgradi se otprilike jedna trećina HA u tijelu. Obično se zamjenjuje novom koju tijelo sintetizira, no s godinama njegova proizvodnja opada. Kolagen u našoj koži gubi vlažnost te se ona opušta i bora. Procijenjeno je kako se oko pedesetih godina količina HA smanjuje na 50% u usporedbi s dvadesetima.
Premda je hijaluronska kiselina dostupna u sintetičkoj formi te se može povećati suplementima, važno je paziti kako se upotrebljavaju jer, želučana kiselina može ih učiniti neupotrebljivima.
Sveučilište Cornell izvještava kako svoj doprinos daju i vlakna, usporedivši stanovnike Tokija te Yuzuri Hare. Ustanovili su kako je u mještana sela bila znatno niža prisutnost anaerobnih bakterija koje mogu uzrokovati bolesti i infekcije, a unos hrane bogate vlaknima bio je viši. Također su izvijestili kako deset grama soje dnevno može povećati korisne bakterije u crijevima i smanjiti kancerogene enzime.
Posljednjih godina, dr. Toyosuke primijetio je kako se dolaskom zapadne kulture u selo počeo mijenjati i životni stil mladih. Otkako se počela konzumirati prerađena hrana pojavile su se bolesti srca. Preokrenula se piramida smrtnosti jer mlađi odrasli ljudi umiru prije svojih starih roditelja koji su i dalje aktivni i mobilni.
Ključna je dakle prehrana. Mladost izvire iz unutrašnjosti, baš kao i starenje. Dijeta s umanjenom količinom mesnih proizvoda, a koja povećava unos korjenastog povrća tajna je sela iz čijeg primjera i sami možemo steći iskustvo.
Pokušajte već danas u svoju prehranu uključiti neku od ovih namirnica i osjetite njene blagodati. Ako nemate ideja, donosimo i inspiraciju za kuhanje. I nemojte se, naravno zaboraviti kretati