Kad je prije stotinjak godina ženama dopušteno vježbati jogu, njihovo je oduševljenje donijelo novu vrstu energije. Danas jogu vježba više žena nego muškaraca. No to ne bi trebao biti razlog da snažniji spol zazire od ove vještine ili da je smatra ženskom tjelovježbom. Mnogi muškarci, ali i žene, misle da ne mogu vježbati jogu jer nisu dovoljno fleksibilni.

No upravo bi je baš zato trebali vježbati! Kontinuirano vježbanje povećava fleksibilnost cijelog tijela, proširuje raspon pokreta, aktivira duboke slojeve mišića, oblikuje ih i jača. Kombinirajući snagu i istezanje, možemo doprijeti do mišića koji ostaju nedostupni prakticiranjem mnogih sportova.

Set vježbi posebno prilagođen muškarcima

Muško – žensko

Općenito se smatra da je muško tijelo manje fleksibilno od ženskoga. Veće tijelo znači i veće mišiće, a snažnija muskulatura može smanjiti fleksibilnost tijela. Kad sam počela malo pomnije istraživati ovu temu, začudila sam se kako znanstvena istraživanja ne potvrđuju ovu tezu. Muško i žensko tijelo razlikuju se po hormonima, muskulaturi i vezivnom tkivu.

No to ne znači da su muškarci predodređeni na krutost i manju fleksibilnost. Podučavajući jogu dugi niz godina, mnogo sam puta vidjela vrlo nefleksibilne žene, kao i vrlo fleksibilne muškarce. Čini se da mnogo toga ovisi o držanju tijela, o genetici, kao i o životnim navikama.

Najveća razlika u građi muškog i ženskog tijela vidljiva je u zdjelici. Žene imaju širu zdjelicu zbog biološke sposobnosti rađanja. Muška se zdjelica prilagodila za hodanje. Sakrum, tj. križna kost je donji dio kralježnice kojim se ona povezuje sa zdjelicom. Muškarci imaju duži, uži i nešto ravniji sakrum od žena, što, naravno, utječe i na držanje tijela.

Zbog tih razlika često se događa da žene imaju otvorenije kukove, kukove koji imaju veći raspon gibanja, od muškaraca. No kako bi održali pokretljivost – jer zdravlje zdjelice i kukova je od presudne važnosti za hodanje i kretanje – muškarci će imati puno koristi od vježbi joge za kukove.

Osjetljivi dijelovi tijela

Jedan od vrlo krutih dijelova tijela na koji treba obratiti pozornost su zadnje lože, tj. stražnji bedreni mišići. Kod muškaraca je njihova krutost učestali problem, kod žena nešto rjeđi. Zadnja loža je grupa od tri mišića čiji je glavni zadatak savijanje koljena i istezanje bedra. Kako su ti pokreti neophodni za hodanje i trčanje, ovi su mišići stalno aktivni. Kad stojimo, zadnje lože su aktivne i pomažu da se držimo uspravno.

Kad sjedimo, zadnje lože su aktivne kako bi držale koljena savijenima. Budući da su gotovo stalno aktivni, ti se mišići u stalnoj kontrakciji „skraćuju“. Njihovo tkivo jako je čvrsto pa ih nije lako istezati. Kad stojite uspravno, nećete osjetiti njihovu krutost, ali možda nećete moći dotaknuti nožne prste kad se sagnete naprijed u pretklon.

Zadnje lože mogu postati još kruće zbog obuće koju nosimo. Zbog čvršćih potplata cipela nećemo pravilno aktivirati petu pa ćemo, kako bismo to kompenzirali, pomaknuti kukove naprijed. To će dodatno opteretiti zadnje lože i previše istegnuti koljena. Trup će se nagnuti natrag, a kako bismo kompenzirali takav položaj, zaokružit ćemo gornji dio leđa.

Prevelika krutost zadnjih loža može uzrokovati bolove u lumbalnoj kralježnici, tj. donjem dijelu leđa. Kad sagibamo tijelo prema naprijed, vrlo često to radimo nepravilno. Sagibamo se donjim dijelom leđa, umjesto iz kukova, a ako su lože previše krute, neće biti od pomoći prilikom sagibanja. Kad podižemo teži teret, često nastaju ozljede donjeg dijela leđa. Vježbe joge kod svih ovih problema mogu pomoći pa čak i onda kad je ozljeda već nastala.

Joga i sport

Muškarci koji se intenzivno bave sportovima u kojima se trči, hoda ili skače mogu, zbog pojačane aktivnosti nogu, imati skraćene zadnje lože. Sportom se često razvija određena grupacija mišića koji su potrebni za odabrani sport, što može smanjiti njihovu fleksibilnost. Joga ne zanemaruje nijedan dio tijela i odlično se može kombinirati sa zahtjevnijim sportovima. Zbog nje uspjeh u sportskim aktivnostima može biti još veći.

Mnogi muškarci preferiraju natjecateljske sportove pa im joga i zbog toga nije privlačna. Iako ona nije natjecateljska disciplina, u njoj se ipak natječete – ali sami sa sobom. Svaki položaj je izazov, jer vježbanje joge pokazuje pravo stanje tijela. Osjetit ćete koji su vam dijelovi tijela ukočeni, bolni, gdje ste izgubili gipkost iako se možda redovito bavite tjelesnom aktivnošću.

Izazov je staviti tijelo u određeni položaj – asanu, te ga zadržati mirnim i stabilnim. Premda izvana postoji mirnoća, unutra, u tijelu, događa se prava akcija. Pozornost se usmjerava prema nutrini, gdje se osjećaju snažne aktivnosti mišića.

Čemu joga uči muškarce

Joga muškarce uči da se izazovu odazovu promišljeno, bez agresivnosti prema svom tijelu ili prema drugima. U jogi se poštuju granice tijela. Nema razloga da ih prekoračite, no možete ih pomaknuti kad ste za to spremni. Vježbač određuje intenzitet svakog položaja, što pomaže u istinskom doživljavanju vlastita tijela. Na taj način u jogi neće nastati ozljede koje se često javljaju u sportu. Redovitom praksom, svaki vježbač može pratiti svoj napredak i granice pomicati svjesno, napredujući prema sve izazovnijim položajima. To je najveći poticaj da nastavite.

U izvođenju joga položaja važno je disanje. U jogijskoj tradiciji kaže se da je um gospodar osjeta, a dah je gospodar uma! Svjesno disanje tijekom izvođenja asana otklonit će stres. Sve napetosti iz tijela i uma sa svakim izdahom kao da otječu iz tijela, raspršuju se. Muškarci su skloni agresivnijim načinima vježbanja jer često misle da na taj način iz sebe mogu izbaciti napetost i stres.

No iako će to pomoći tijelu, um će takvim načinom vježbanja i dalje zadržati agresivni naboj. Joga će, međutim, napetost izbaciti iz sustava. Mir i koncentracija koje postižete vježbanjem joge učinkovito se prenose i u svakodnevicu. Unutrašnji mir pomaže vam da i u poslu budete učinkovitiji.