Nutricionistica otkriva kako smršaviti nakon 50-e: Važan segment je usvajanje jedne dugoročne navike

Mršavljenje s godinama postaje sve teže, a evo kako smršaviti nakon 50-e

Shutterstock

Gubitak kilograma postaje sve teži s godinama, jer kako starimo, naš metabolizam se usporava zbog gubitka mišića, kaže Lori Chong, dijetetičarka s Medicinskog centra Wexner na Sveučilištu Ohio State. 'Više mišića povećava brzinu metabolizma. Manje mišićne mase smanjuje brzinu metabolizma', tvrdi Chong i naglašava kako za žene mršavljenje u 50-ima također može biti teško zbog hormonalnih promjena koje se događaju prije i nakon menopauze.

Ako imate više od 50 godina i želite smršaviti, ovih 5 savjeta pomoći će vam u tome.

1. Kretanje kao stup zdravog života

Prije svega, kretanje je osnovna navika koja mora biti dio vaše svakodnevice. Kardio vježbe ne samo da održavaju srce u formi, već pomažu i u radu metabolizma. Primjeri kardio vježbi uključuju trčanje, plivanje, biciklizam, brzo hodanje, ples i aerobik. Preporučuje se da se bavite kardio vježbama najmanje 150 minuta tjedno umjerenim intenzitetom ili 75 minuta tjedno visokim intenzitetom za optimalne zdravstvene benefite.

2. Ne preskačite trening snage

Kako starimo, prirodno gubimo mišićnu masu, a ovaj je proces poznat kao sarkopenija. Trening snage pomaže u očuvanju i izgradnji mišića, što je ključno za održavanje metabolizma jer mišići troše više kalorija u mirovanju nego masno tkivo.

3. Pijte dovoljno vode

Iako se smatra da bismo trebali popiti 8 čaša vode dnevno, svatko od nas ima različite potrebe, a potreba za tekućinom može ovisiti i o vanjskoj temperaturi (kada je vruće trebamo više tekućine) i aktivnosti (znojenje,...). Tekuća hrana poput juha, variva, voća i povrća također pomaže osjećati se sito s vrlo malo kalorija

4. Smanjite unos dodanog šećera

Česta konzumacija slatkiša može doprinijeti debljanju jer dodani šećer stvara dodatne kalorije, ali ne i hranjive tvari.

5. Povećajte unos vlakana

Obroci sa zdravim namirnicama duže održavaju osjećaj sitosti, što može spriječiti prejedanje nezdravom, visokokaloričnom hranom. Nutrijent koji je posebno važan u ovome procesu su vlakna. Vlakna dolaze iz neprerađene cjelovite biljne hrane: leće, voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i sjemenki.

Izvor: Elle.rs