Prilikom aparaturne limfne drenaže, odnosno tzv. presoterapije, klijent ulazi u svojevrsno „odijelo“ u čije se zračne komore potom upuhuje zrak, stvarajući pritisak na točno određene dijelove tijela. Tako se mehanički nataložena limfa u organizmu potiskuje i tjera na protok. Zračne komore napuhuju se ovisno o pacijentovoj dijagnozi, stvarajući polagane valove zraka.
Poticanjem normalnog protoka limfe djeluje se na razgradnju celulita, smanjuje se obujam tijela, prokrvljuje tkivo i otklanja edem. Kandidati za ovaj postupak su svi koji imaju lošu prokrvljenost tkiva, posebno nogu, stražnjice i trbuha, oni kojima otiču noge, oni koji imaju vidljiv celulit ili pak probleme s venama.
Mehanička limfna drenaža, kako kažu u Poliklinici Bagatin, najčešće se koristi u procesu mršavljenja, tj. uklanjanja celulita. Za limfnu drenažu općenito nisu potrebne prethodne pripreme, kao ni oporavak poslije tretmana – dovoljno je opustiti se i prepustiti rukama (aparatu) stručnog i prethodno provjerenog terapeuta.
Na limfnu drenažu, međutim, nipošto ne smiju oni koji boluju od tromboze, imaju nizak tlak, hiperfunkciju štitnjače, sumnjive promjene na koži, astmu, a pogotovo osobe s akutnim upalnim procesima, oboljeli od karcinoma, tuberkuloze ili oni s povišenom temperaturom i virusnim infekcijama. Kako limfna drenaža potiče brži protok limfe, u ovim slučajevima može potaknuti i širenje štetnih tvari tijelom koje se u toj limfi nalaze.
Stimulacija četkicama
„Da bi efekt limfne drenaže bio dugotrajan“, napominje liječnik, „potrebno je napraviti najmanje pet, a poželjno je učiniti oko deset tretmana, bez obzira na to provodimo li je iz zdravstvenih ili estetskih razloga. Tijekom prvoga tjedna treba je provoditi svaki drugi dan, u drugom tjednu dvaput, a od trećeg tjedna nadalje jednom tjedno.“
Poslije je dobro rezultate održavati jednom drenažom svaka dva tjedna. Ona u prosjeku traje oko sat vremena, no sve ovisi o potrebama klijenta.
„Čovjeku su potrebne dvije vrste ljepote – unutarnja i vanjska”, govorila je, kreatorica kozmetike Dr. Hauschka, koja je u svom Salonu ljepote u Stockholmu 60-ih godina prošloga stoljeća osmislila limfnu stimulaciju lica i tijela, postupak nešto drugačiji i blaži od limfne drenaže. Zaključivši da osjetljivo potporno tkivo lica čestom klasičnom masažom može izgubiti čvrstoću i oslabjeti, odlučila je proučiti postupak limfne drenaže i još ga više prilagoditi potrebama osjetljive kože, posebno kože lica.
Surađujući sa supružnicima Emilom i Estrid Vodder, koji su 1932. godine razvili metodu limfne drenaže, Sigmund je osmislila limfnu stimulaciju. Naknadno je stimulativne poteze rukom zamijenila stimulacijom limfe četkicom jer je shvatila da klijenticama s posebno osjetljivom kožom ponekad čak i dodir rukom izaziva iritaciju.
I zdravlje kože
Danas je limfna stimulacija nježnim četkicama sastavni dio svakog kozmetičkog tretmana u studiju Orgona. Savjetnica Orgone Dragana Klarić napominje da je limfna stimulacija namijenjena poboljšanju i očuvanju zdravlja kože, ali i cijelog organizma. Nježnija je od limfne drenaže i klasične masaže, a nakon nje koža postaje napetija i sjajnija, izgleda svježe, čak i nakon, na primjer, mehaničkog čišćenja lica.
Ne preporučuje se jedino za masnu i nečistu kožu, da se upalni procesi ne bi proširili po cijelome licu. Limfna stimulacija potiče bolju cirkulaciju te tako djeluje i na tonus lica. Četkice se lagano povlače u pravcu prirodnog protoka limfe, a zatim se nježnim pritiscima stimuliraju i limfni čvorovi. Krajnji je rezultat svježija, blistavija i zdravija koža.
Terapija na trampolinu
Kako je mišićna aktivnost zadužena za dobar protok limfe kroz tijelo, bilo kakva tjelovježba će pomoći radu limfnog sustava, a time i izbacivanju štetnih tvari iz organizma, jačanju imuniteta. Limfu treba „gurati“ od nogu prema gore, put srca, zbog čega se posebno preporučuje skakanje na – trampolinu. Za razliku od običnog skakanja na tvrdoj podlozi, skakanje po trampolinu ne ugrožava zglobove, prije svega koljena. Preporučuje se pet minuta skakanja svakoga dana, i to prvo laganog „ljuljanja“ na vrhovima prstiju, potom laganog poskakivanja i na kraju visokih skokova. Limfu će „pumpati“ i vožnja bicikla, kao i brzo hodanje, ali i joga i pilates. Svaka tjelovježba je dobrodošla jer potiče stezanje i opuštanje limfnih žila, a time i bolji protok limfne tekućine.
Osim tjelesne aktivnosti, potrebno je uzimati mnogo vode jer zahvaljujući vodi, limfa brže teče tijelom, a treba izbjegavati sol i masnu hranu, kao i preusku odjeću i obuću – sve ono što limfu može preopteretiti, a time i usporiti. Dobrodošlo je i nježno četkanje kože od stopala prema srcu i glavi, i to po suhoj koži, bez upotrebe krema ili ulja.
Kretanje i dah
Bez pravilne prehrane i tjelovježbe, efekt neće biti potpun, posebno kad se drenaža provodi zbog estetskih razloga, oteklina te viška kilograma i tekućine u tijelu.
„Limfu je potrebno poticati na rad, i to redovitim kretanjem, tjelovježbom i pravilnom prehranom“, zaključuje dr. Bagatin. Za razliku od krvotoka, koji pokreće naša najvažnija pumpa, srce, limfu pokrećemo mi sami, svojom mišićnom aktivnošću.
U stijenkama limfnih žila postoji na stotine malih mišićnih jedinica koje tjeraju limfu put limfnih čvorova na filtriranje. Ako se ne krećemo dovoljno i dišemo iz prsnog koša umjesto iz trbuha – jer i pravilno disanje potiče limfu na rad – ona će zastajati. To najbolje pokazuju natečene noge nakon, primjerice, cjelodnevnog stajanja.
.png)
.png)
