Drevni primjeri
Hofova moć boravka na ledu bez pothlađivanja zapravo i nije novost. Još je 80-ih godina prošloga stoljeća Herbert Benson, znanstvenik s Harvarda, otkrio datibetanski redovnici tijekom meditacije mogu kontrolirati tjelesnu temperaturu. Prakticirajući tum-mo meditaciju, ti su redovnici u zabačenim samostanima na Himalaji mogli podići temperaturu prstiju na rukama i nogama za čak 17 °C.
Kako je moguće da Hof, kao i ti budistički redovnici, podnese tako dugotrajnu izloženost studeni bez posljedica? Tijelo većine ljudi izloženo hladnoći na dugi period automatski obustavlja dotok krvi u manje vitalne dijelove tijela (npr. ruke i noge) kako bi očuvalo vitalne organe (npr. srce, pluća, bubrege). Na velikoj hladnoći prvo osjetimo peckanje, potom osjet nalik ubodu ili potpuni gubitak osjeta, a kad tjelesna temperatura padne ispod 35 °C, nastupa hipotermija. U tom stanju otkucaji srca, krvni tlak i disanje se smanjuju, osoba postaje slaba i pada u nesvijest, a nakon sat vremena, smrt je neminovna. U ledenoj vodi, u kojoj se uobičajeno pothlađivanje događa nakon tri minute, Hofova tjelesna temperatura i nakon 80 minuta ostaje nepromijenjena, kao i otkucaji srca i krvni tlak. Pojednostavljeno, „ledeni čovjek“ ne postaje pothlađen. Razlog tomu je što je Hof svojom tehnikom disanja i ovladavanja umom naučio kontrolirati svoj autonomni živčani sustav.
Slovenska molekularna nutricionistkinja i coach Taja Karner bila je suvoditeljica zagrebačke radionice na kojoj je bila zadužena za vođenje theta meditacije. Taja također prakticira Hofovu metodu i pojašnjava da je ljudsko tijelo izrazito prilagodljivo i ima sposobnost održavanja na životu. „Tijelo nam pruža onoliko energije, topline ili imunosnih stanica koliko nam je potrebno. S obzirom na naš životni stil i ugodnosti svakodnevice koje nam pružaju odjeća i grijanje, naše tijelo ima tendenciju ulijeniti se jer nema potrebu da neke funkcije drži aktivnima. Stoga se preporučuje da izazovemo svoje tijelo zdravim oblikom stresa koji će njegove funkcije poboljšati“, objasnila je suvoditeljica Taja.
Smatra da je izloženost hladnoći jedan od oblika zdravog stresa koji potiče tijelo na bolje funkcioniranje: „Hladnoća osnažuje naš imunosni sustav, jer nam je snažan imunitet potreban da bismo preživjeli u hladnim uvjetima. Također, hladnoća potiče organizam na eliminaciju loših stanica i mitohondrija jer našem tijelu trebaju samo najbolji mogući ‘vojnici’ u situacijama kad se zahtjevi za preživljavanjem pooštravaju.“ Karner naglašava da se fizičke dobrobiti, reflektiraju i u našem umu: „Kad uronimo tijelo u ledenu kupku, um aktivira takozvanu reakciju ‘bori se ili bježi’ (simpatički živčani sustav) koja nas tjera da što prije izađemo – u tome trenutku um smišlja sve moguće izlike. Međutim, ako uspijemo umiriti živčani sustav, kad se koncentriramo na dah i zadržimo pozitivan stav, moći ćemo osjetiti promjenu u umu (uglavnom nakon 20 - 30 sekundi), najednom boravak u kadi ispunjenoj ledom nije uopće toliko neizdrživ. Ne osjećate više hladnoću, nego potpuni mir - um ulazi u parasimpatički mode koji nam sugerira da se odmaramo, čak i kad smo u tako stresnoj situaciji.“
Drugim riječima, redovitim prakticiranjem Hofove metode postižemo bolju kontrolu misli i mirnoću u svakodnevnim stresnim situacijama. Tomu svjedoči i Sensina suradnica Sofija Borojević, beogradska psihologinja koja je završila Hofovu edukaciju. Primijetila je kako danas njezin um na različite situacije reagira s određenom dozom prioriteta, tj. da njezini misaoni procesi ne reagiraju na uobičajene stresore. „Gužva u prometu, konflikti s bliskim osobama i svakodnevni stresori na mene više ne djeluju kao prije. Sada jednostavno izbjegavam situacije u kojima sam nekad upadala u raspravu ili se zaglavljivala objašnjavajući kako netko nešto treba napraviti. Danas se ne upetljavam u njih, a to se ne događa iz neke namjere, nego spontano. Jednostavno, s tim okolnostima i okidačima moj mozak ne ulazi u interakciju, ne prepoznaje ih kao bitne. To ne znači da nisam uključena u svakodnevni život ili situacije koje su važne za moj posao i obitelj. Samo im pristupam mnogo funkcionalnije, s distance, uz način razmišljanja koji je prigodan.“
Pomicanje granice bola
Instruktor Hauss pojašnjava da je za takvu kontrolu živčanog sustava uvelike zaslužna Hofova metoda disanja. Osim što poboljšava psihičko zdravlje, alkalizira krv, pa svi praktikanti redom ističu da im ledene kupke daju mnogo više energije i kako im je imunitet snažniji. Također, ovo je odlična metoda za osnaživanje kardiovaskularnog zdravlja i smanjenja upala (npr. reumatoidnog artritisa), kao i kroničnih bolova. Taja Karner je, primjerice, osim niza pozitivnih promjena koje se tiču boljeg mentalnog zdravlja, opazila da su je ledene kupke i hladno tuširanje oslobodile kroničnog bola u koljenu, koji ju je mučio i nakon tri operacije.
Poželite li iskušati Hofovu metodu, važno je da vas kroz proces uranjanja u ledenu kadu vodi stručni instruktor. U Hrvatskoj se organiziraju seminari i edukacije, a informacije možete pronaći na www.wimhofmethod.com/activities. Ako niste raspoloženi za potpuno ledeno kupanje, pokušajte malo izmijeniti svoju jutarnju rutinu. Za početak, smatra instruktor Hauss, bilo koja vrsta meditacije odličan je start za učenje kontrole uma, kao i učenje pravilnog disanja (vježbe su dostupne online na Hofovoj internetskoj stranici) jer je dah snažan meditacijski alat koji nas zadržava u sadašnjem trenutku.
Nakon toga možete isprobati tuširanje hladnom vodom - naizmjence puštajte toplu pa hladnu vodu (ispočetka po nekoliko sekundi pa do minute ili dulje), a ako živite blizu mora, prve proljetne dane iskoristite za uranjanje u hladnu morsku vodu. Nemojte se obeshrabriti jer cilj nije povećati broj minuta i izdržljivost, nego da samo malo prijeđete i pomaknete svoju granicu bola i nepodnošenja hladnoće.