Koliko vode u danu gubimo?

Kvantitativno gledajući, voda predstavlja najzastupljeniji nutrijent u našoj prehrani - ukupni dnevni unos vode, pri umjerenoj temperaturi okoline i umjerenoj aktivnosti, za žene iznosi 2 L, a za muškarce 2,5 L. Preporuke se mogu mijenjati ovisno o dobi, spolu, intenzitetu tjelesne aktivnosti, vremenskim uvjetima te zdravstvenom stanju pojedinca.

Naime, voda čini oko 60% našeg tijela i uključena je u niz fizioloških procesa poput transporta tvari kroz krvožilni sustav, hranjivih tvari do stanica, otklanjanja otpadnih tvari, pružanja potpore tkivu i zglobovima, sudjelovanja u nizu biokemijskih reakcija, a osobito je važna i u termoregulaciji.  

Tijekom dana, vodu iz organizma gubimo mokrenjem, pražnjenjem crijeva, znojenjem i disanjem. Odrasla osoba u normalnim okolnostima izgubi oko 2.3L vode dnevno, dok se kod dugotrajne tjelesne aktivnosti gubitak može višestruko povećati (ovisno o vremenskim uvjetima ili teškom tjelesnom naporu, gubitak vode znojenjem može biti i 1-2 L na sat).

Važno je naglasiti da ukupnu dnevnu količinu vode unosimo putem hrane, oko 20%, te pijenjem raznih napitaka, oko 80%. Budući da se radi o 6-8 čaša tekućine koja se popije tijekom dana, vrlo važno je, za sve uzraste, prvenstveno birati vodu i to iz svih izvora.

Pri tome su od iznimnog značaja prirodne mineralne vode, negazirane i gazirane, koje se po svojim specifičnim karakteristikama razlikuju od svih ostalih voda za piće. One su prirodno čiste na svom izvoru te ne prolaze dezinfekcijske tretmane poput kloriranja, imaju stabilan mineralni sastav i ovisno o sastavu, specifičan fiziološki učinak na zdravlje.

Prirodne mineralne vode - balans tekućine i elektrolita

Prirodne mineralne vode su podzemne vode koje se prolaskom kroz tlo obogaćuju raznim mineralima i složenog su kemijskog sastava. Glavne ionske komponentne najčešće čine kationi natrija, kalcija, magnezija i kalija, te anioni hidrogen-karbonati (bikarbonati), sulfati i kloridi, a često su prisutni i specifični ioni u tragovima (fluor, jod i drugi).

Svaka prirodna mineralna voda ima jedinstveni sastav, ovisno o geološkim karakteristikama tla kroz koje prolazi. Mineralna voda može biti negazirana i gazirana, koja se prirodno obogaćuje plinom, ugljikovim dioksidom (CO2), a pojava mjehurića je vidljiva nakon izlaska vode iz tla zbog utjecaja promjene temperature i tlaka.

Minerali u vodama se nalaze u ioniziranom obliku, te se u probavnom sustavu lakše apsorbiraju nego iz hrane gdje su vezani u složene molekule. Stoga je prirodna mineralna voda, osim što je dobra za hidraciju tijela, ujedno i dobar prehrambeni izvor elektrolita, što je posebice važno tijekom vrućih dana, intenzivnih tjelesnih aktivnosti te kod nedostatnog unosa pojedinih minerala hranom.

Djelovanje na probavu

Prirodne mineralne vode koje se tradicionalno povezuju s pozitivnim utjecajem na probavu su gazirane hidrogen-karbonatne mineralne vode. Znanstvena istraživanja koja proučavaju njihovo djelovanje obuhvaćaju učinke na sekreciju želučanih sokova, gastrički motilitet i pražnjenje želuca, metabolizam lipida, te funkcijsku dispepsiju i žgaravicu.

Pozitivan utjecaj gaziranih bikarbonatnih mineralnih voda na probavu uočava se duž cijelog gastrointestinalnog trakta. Dolazeći u želučano-crijevni sustav gazirana bikarbonatna voda potiče sekrecijsku djelatnost želuca i crijeva te omogućuje pojačano izlučivanje želučanog soka.

Također, gazirana bikarbonatna voda pokazuje značajan doprinos motilitetu odnosno distenziji želuca i distribuciji konzumiranog obroka unutar želuca, te njegovom pražnjenju. Ovim učinkom, pijenje gazirane mineralne vode olakšava simptome dispepsije i smanjuje 'popunjeni' i 'teški' osjećaj u želucu nakon jela. Naime, bol i žarenje u želucu te žgaravica česti su simptomi koji se povezuju s dispepsijom, a prirodne mineralne vode bogate mineralima od davnina se koriste u tretiranju ovih simptoma.

U usporedbi s običnom vodom, gazirana prirodna mineralna voda pokazuje pozitivan učinak na pražnjenje želuca i u zdravih osoba koje nemaju problema s dispepsijom. Tako gazirana mineralna voda prirodno olakšava probavu i daje „lakši“ osjećaj nakon jela.

Novije studije pokazuju da konzumacija mineralne vode utječe na pokretljivost crijeva te ima povoljan učinak na normalizaciju tranzita kroz tanko crijevo i kolon tj. pomaže kod usporene probave.

I kardiovaskularne bolesti

Kardiovaskularne bolesti su jedna od vodećih uzroka smrtnosti današnjice. Stoga, u cilju njihove prevencije sve se više okrećemo čimbenicima koje pridonose smanjenju rizika od razvoja bolesti. U tom smislu, konzumacija prirodnih mineralnih vode koje sadrže magnezij, kalcij i kalij doprinosi unosu elektrolita s pozitivnim utjecajem na srčano-žilni sustav.

Studije ukazuju da svakodnevno pijenje gazirane bikarbonatne mineralne vode kroz duže razdoblje ima pozitivan utjecaj na smanjenje ukupnog i LDL kolesterola, uz povećanje HDL kolesterola u krvi. S tog aspekta, zanimljivi su i rezultati istraživanja o pozitivnom djelovanju gazirane natrij-bikarbonatne mineralne vode na metabolizam lipida, u smislu manjeg porasta masnoća u krvi nakon jela u usporedbi s nisko-mineralnom vodom.

Pri tome se strah od negativnog utjecaja natrij-bikarbonatne mineralne vode na porast krvnog tlaka ne pokazuje opravdanim. Naime, iako se povećani unos natrija povezuje s nastankom hipertenzije, prirodna mineralna voda koja sadrži natrij-bikarbonat pozitivno utječe na regulaciju krvnog tlaka. Konzumacijom bikarbonatnih mineralnih voda smanjuje se izlučivanje kalija, magnezija i kalcija urinom.  Pokazalo se da natrij hidrogen-karbonat i natrij-klorid imaju različit  učinak na krvni tlak, odnosno da djelovanje natrija na krvni tlak ovisi o obliku spoja u kojem je vezan. Uz preporuku za ograničenjem unosa kuhinjske soli, prirodna mineralna voda koja sadrži natrij-hidrogen-karbonat dio je zdrave i uravnotežene prehrane.

Mineralne vode i prehrambene navike

Istraživanja pokazuju da je prehrana koja uključuje vodu kao dominantno piće, povezana s većim unosom mikronutrijenata, odnosno kvalitetnijim odabirom hrane s više voća i povrća a manjim unosom energije i šećera, te da osobe koje redovno konzumiraju prirodnu mineralnu vodu imaju manji indeks tjelesne mase od osoba koje nemaju tu naviku.

To je i očekivano, budući da se primjerice, uvođenjem prirodne mineralne vode uz svaki obrok, smanjuje unos bezalkoholnih osvježavajućih pića koja su najčešće izvor dodanog šećera.

Preporuke o pravilnoj prehrani mogu stoga dobiti na vrijednosti ako uključuju odgovarajući unos prirodnih mineralnih voda, koristeći njihove funkcionalne karakteristike u očuvanju zdravlja, poglavito u prevenciji i dijetoterapiji kroničnih nezaraznih bolesti.

Ako vas zanimaju slične rasprave i komentari renomiranih domaćih i stranih stručnjak iz područja prehrane i srodnih znanosti pridružite se 5. Međunarodnom kongresu nutricionista od 17. do 19. studenog 2017.  u hotelu Panorama Zagreb, a prijaviti se možete putem službene web stranice.