Otvarate ulazna vrata, a miris i toplina šire se iz kuhinje. Tko god vas ondje čeka, majka, partner, prijatelj, u vama se zasigurno budi toplina i osjećaj pripadnosti. Možda o tome nikada niste razmišljali, ali često upravo te senzacije čine vaša četiri zida domom. Tko god se ondje okupljao – vaša obitelj, prijatelji ili gnijezdo čuvate samo za partnera, hrana je ono što vas zasigurno dodatno spaja.

Što god vi mislili o tome, ne postoji uzalud ona izreka da ljubav ide kroz želudac. Znanstvenici, naime, kažu da dijeljenje obroka unaprjeđuje međuljudske odnose i stvara osjećaje blagostanja i dobrobiti te istodobno smanjuje rizik od poremećaja u prehrani. I istraživanje jednog od najvećih proizvođača hrane Knorra ide tomu u prilog. Podaci prikupljeni u cijelome svijetu pokazuju da zajedničko objedovanje blisko povezuje ljude i stvara pozitivnu, podržavajuću okolinu koja je najvažnija za djecu.

Intimnost i zajedništvo

„Zajednički objed u svim kulturama, pa tako i u našoj, simbol je intimnosti i zajedništva. Zajednički objed je prigoda, mjesto, trenutak u kojem se čovjek određuje u odnosu prema zemlji koja ga hrani, prema ljudima koji pružaju prijateljsku bliskost i prema nečemu većem što mi zapravo pokušavamo razumjeti. Rado pozivam prijatelje i obitelj na zajedničke objede, ne samo radi onog vanjskog, a to je jelo, piće, posuđe, cvijeće..., nego i onog duhovnog obilježja, prijateljstva, povjerenja, prihvaćanja drugoga, radosti, ljubavi“, kaže naš dragi suradnik, gurman i Sensin kuhar Joško Baće kojemu je ljubav prema kuhanju prenijela upravo obitelj.

Nepozvani gost

U novije vrijeme čak i kad se članovi obitelji okupljaju u domu na zajedničkom objedu, primjećuje se kako se, umjesto za stolom, često jede pred televizorom, što povlači niz negativnih posljedica, od toga da se u obitelji gubi povezanost jer je pozornost usmjerena na TV-program do toga da se hrana konzumira u većoj količini od stvarnih nutritivnih potreba jer je uzimamo nesvjesno, dok je naša pozornost usmjerena na televizijski sadržaj. Kada je televizija čest gost obiteljskih objedovanja, veća je vjerojatnost da ćemo jesti nezdravo i konzumirati manje voća i povrća.

Stoga je prvi korak prema ljepšim i zdravijim obrocima jednostavan – dovoljno je pritisnuti gumb na daljinskom upravljaču. Naša najpoznatija kuharica Ana Ugarković predlaže još jedan trik. „Treba iskoristiti posljednje tople večeri i postaviti stol vani, ako imamo mogućnosti, jer to podrazumijeva mnogo više od običnog objeda i zadovoljavanja nutricionističkih potreba. Ako kuhinja nije blizu balkona ili terase, trud koji je potreban za iznošenje i unošenje tanjura, podmetača, jela, možda i svijeća izvan svakodnevnog zatvorenog prostora podrazumijeva da se vjerojatno nećemo dignuti od stola nakon posljednjeg zalogaja, upaliti televizor i postati nervozni zbog loših vijesti ili nekvalitetnih emisija. Ostat ćemo sjediti još neko vrijeme, možda pretresti događaje dana, uživati u razgovoru, dobroj hrani i čaši vina. Taj trud će i sasvim obična jela učiniti posebnima“, kaže Ana.PageBreak

Bez teških tema

Naša suradnica, kuharica i autorica brojnih Sensinih recepata Željka Fordren Jambrešić također zna koliko je teško svakodnevno okupiti obitelj za stolom. Iako i sama kaže kako se zbog poslovnih obveza i radnog vremena koje se često ne poklapa sa suprugovim, kao ni s dječjim obvezama, sve rjeđe okupljaju na zajedničkim objedima, upravo zato te trenutke iznimno cijene. „Obično se nađemo predvečer, a za stolom je kod nas uvijek veselo, šalimo se, smijemo, posebno ako je hrana svima po guštu. Moja obitelj uvijek zahtijeva nešto novo na tanjuru pa me inspirira da postajem sve bolja kuharica. To je vrijeme kad se razvija bliskost i uvijek pokušavamo uhvatiti taj trenutak zajedništva“, otkriva Željka dodajući kako njezina obitelj za stolom nikada ne rješava probleme i ne raspravlja o teškim temama jer je to vrijeme rezervirano za uživanje.

Dječja posla

Zajednički obiteljski objed važan je intimni trenutak u obitelji. To je vrijeme kada roditelji i djeca imaju vremena jedni za druge te prilika za neformalan razgovor o svemu što se tiče djece: ljubavnim problemima, školi, prijateljima... Ako vam je stalo do pravog ugođaja, a ne do bojnog polja, evo nekoliko savjeta:

  • Određena pitanja (npr. Koliko si golova danas zabio na nogometnoj utakmici?) bolja su i učinkovitija od općenitih (npr. Kako si proveo dan?).
  • Razgovarajte o zajedničkim iskustvima, praznicima ili smiješnim situacijama kojih se svi sjećaju.
  • Kako bi objed bio zabavan, započnite razgovor ili neku igru riječima i maštovito poslužite hranu da se svidi mališanima.
  • Koliko god je moguće, u razgovor za stolom uključite djecu. Ne samo da će im to dati osjećaj pripadnosti već će imati priliku upoznati se s novim riječima i temama.
  • Ponekad prekinite rutinu, napravite piknik u vrtu ili poslužite doručak u spavaćoj sobi.
  • Dajte djeci dobar primjer. Pokažite da uživate u hrani, pratite kako se ponašaju i što govore. Takav primjer ima evolucijsku pozadinu: ako dijete vidi druge kako jedu i uživaju, znat će da je jelo ukusno i dobro i osjećat će se sigurno.
  • Ugasite TV i radio.
  • Rano počnite eksperimentirati i uvoditi nove okuse. U prvoj godini života dijete će ih prihvaćati bez problema, dok već između druge i pete godine oko toga može praviti probleme. Kako vrijeme prolazi, dopustite djetetu da samo odluči što će jesti.