Klimatarijanska prehrana

Većina prehrambenih programa i dijeta bavi se ponajprije time kako hrana utječe na tijelo, odnosno kako njome možemo poboljšati svoj izgled i zdravlje, no čini se da će u budućnosti među glavnim prehrambenim smjernicama biti i zdravlje našeg planeta. Prema najnovijem UN-ovu Izvješću o stanju globalne klime, prošla je godina bila jedna od tri najtoplije u povijesti mjerenja, a koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi i dalje se povećava.

Procjenjuje se, da uslijed proizvodnje hrane nastaje čak četvrtina globalne emisije stakleničkih plinova. Onečišćenju planeta i gubitku bioraznolikosti uvelike pridonosi uzgoj stoke i proizvodnja mesa, na što već dugo upozoravaju vegani i vegetarijanci, a sada se sve češće spominju i klimatarijanci.

Osnovno je načelo klimatarijanske prehrane smanjenje ugljičnog otiska pojedinca na okoliš. Stoga se preporučuje jelovnik na biljnoj bazi, s malo (ili nimalo, u slučaju vege prehrane) mesa i drugih namirnica životinjskog podrijetla.

Klimatarijanci navode da ponajprije treba izbjegavati govedinu i janjetinu jer su to vrste mesa s najvećim ugljičnim otiskom. Općenito je važno birati „zemljišno učinkovitu“ hranu, što znači da pri uzgoju zauzima što manje zemlje i zahtijeva što manje vode. U tom smislu također su najlošije rangirane govedina i janjetina kao najveći potrošači zemlje i vode.

Bitno je da hrana bude uzgojena lokalno (i po mogućnosti organski) da bi bila što svježija i kako se ne bi morala daleko prevoziti. Pritom je najbolja opcija vlastiti uzgoj. Među najvažnijim je klimatarijanskim načelima i to da se hrana ne smije bacati, nego je valja razumno kupovati i pripremati da bi se izbjeglo nepotrebno gomilanje i kvarenje.