Preferiram unos alkalne hrane. Hrana koja izaziva alkalno (lužnato) stanje u tijelu upravo je ona koju bismo najviše trebali jesti jer je naše tijelo ponajviše voli. Ona popravlja stanje kostiju, odnosno sprječava gubitak kalcija iz tijela, što je najvažnije za zdravlje kostiju i zglobova. Voće koje izaziva alkalnu reakciju je avokado, limun, banana, grožđe, kivi, ananas, lubenica, grejp i kruška, a od povrća često na tanjuru imam brokulu, celer, tikvice, shitake gljive, krastavce, poriluk, kelj, zelenu salatu, alfa alfa klice, rotkvice, špinat. Preporučujem vam uzimanje zobenih pahuljica jer, osim što stvaraju alkalno stanje u tijelu, imaju i nizak glikemijski indeks.

Uz to su, poput celera i zelene salate, bogate silicijem, mineralom koji je presudan za zdravu razinu kalcija i proizvodnju kolagena. Kako starimo, tako razina silicija u tijelu opada, a to izaziva tjelesni učinak starenja, slabljenje kakvoće kostiju, kože i noktiju. Stoga ne čudi što je danas u modernim pripravcima za kosti, nokte i kosu silicij jedan od najvažnijih sastojaka.

Pazim na unos fitoestrogena. Fitoestrogene često spominjem u svojim knjigama i nazivam ih jednim od hitova današnje prehrane. Ima ih u soji i sojinim proizvodima, mahunarkama poput leće i slanutka; u orašastim plodovima kao što su bademi, orasi; u sjemenkama poput lanenih, sezamovih, bučinih, suncokretovih; u bobičastom voću kao što su kupine, maline, borovnice te u alfa alfa klicama. Danas je poznato oko 300 različitih biljaka čije su aktivne tvari slične strukture kao ženski spolni hormon estrogen, ali od svih njih četiri top fitoestrogena su: slanutak, lanene sjemenke, leća i soja. Iako su slični estrogenima, fitoestrogeni su mnogo slabiji od prirodnog estrogena, i to do 1/1000.

Istraživanja su dokazala da nas mogu zaštititi od hormonski uzrokovanih karcinoma kao što je karcinom dojke, i to zato jer mogu stabilizirati razinu estrogena, bez obzira na to je li previsoka ili preniska. To ih čini izvrsnim za prirodnu žensku hormonsku ravnotežu.

Kuham često i volim okupljanja oko obiteljskog stola. Kad kuham, onda sam apsolutno u kontroli onoga što moja obitelj jede, a budući da sam majka tinejdžera, jako mi je važno da smo često okupljeni oko obiteljskog stola. Istraživanje sa Sveučilišta Columbia dokazalo je da tinejdžeri koji gotovo nikad ne večeraju s obitelji imaju čak 72 posto veći rizik da puše, piju veće količine alkohola, čak konzumiraju i drogu više nego prosječni tinejdžeri.

Obiteljski stol danas poprima sve važnije mjesto u oblikovanju zdravih životnih navika kod djeteta i ojačava obitelj na koju se dijete može osloniti tijekom odrastanja. Stoga ne odustajte od zajedničkih obroka.