Naše je tijelo blago alkalno, tj. lužnato, i takva je pH vrijednost optimalna za održavanje zdravlja. Premda ova postavka nije nova, posebno je popularizirana u prvom desetljeću ovoga stoljeća kada se u svijetu otvaraju i mnoge klinike koje liječe upravo prehranom većinski sastavljenom od alkalnih namirnica, među kojima je najvažnije zeleno lisnato povrće, neke vrste voća poput limuna, limete, kivija, ananasa, dinje i lubenice, te alge i sl.

"Još je 1933. godine njujorški liječnik William Howard Hay u knjizi Novo doba zdravlja tvrdio da su sve bolesti uzrokovane autointoksikacijom, i to zbog nakupljanja kiselosti u tijelu. Tzv. Hay dijeta temelji se upravo na pravilnom kombiniranju namirnica pri kojemu se alkalne i kisele namirnice ne unose zajedno", objašnjava dr. Lejla Kažinić Kreho, cijenjena hrvatska nutricionistica. Pojasnila je što čini hranu alkalnom i kiselom te što se događa u tijelu kad unesemo jedne ili druge namirnice.

Limun je kiseo, ali potiče lužnatost; šećer je sladak i izaziva kiselost

Iako neke namirnice imaju kiseo okus, one mogu imati lužnati učinak na tijelo, primjerice limun. S druge strane, iako je, primjerice šećer, slatkoga okusa, on će izazvati kiselu reakciju u tijelu. Stoga nam okus ne može pomoći u određivanju pH vrijednosti hrane.

"Gotovo se sve što pojedemo probavlja, a u ostacima hrane nakon probave mogu se izmjeriti pH vrijednosti i tako odrediti kemijska reakcija na hranu koju smo pojeli. Nakon konzumiranja može se mjeriti i pH tijela. PH je kratica za potential of hydrogen, količinu vodikovih iona koje ima neka tvar, a ona indicira kiselost ili lužnatost, u ovom slučaju neke namirnice, što se mjeri na ljestvici od 0 do 14. Kada je vrijednost 7, znači da je riječ o neutralnoj namirnici, sve niže od 7 je kiselo, a ono iznad 7 je alkalno.

Mnoge vrste voća i povrća su kisele, ali nakon probave njihov pH poraste, i to zahvaljujući kaliju kojim obiluju, a on je visokolužnat. Nasuprot tomu, većina mesa i mliječnih proizvoda prije negoli uđe u tijelo je alkalna, ali nakon probave pH vrijednost opada, i to zahvaljujući visokom proteinskom udjelu. Proteini se, naime, razlažu na aminokiseline koje zakiseljavaju organizam", pojasnila je dr. Kažninić Kreho. Dr. Kreho preporučuje da unosite 40 posto kisele i 60 posto alkalne hrane, vodite računa o glikemijskom indeksu i glikemijskom opterećenju hrane, vježbate i pijete dovoljno vode.

"Od vitalne važnosti za održavanje lužnatosti tijela, tj. za uravnoteženost pH vrijednosti, je dovoljan unos vode. Unos vode jednako je važan kao i izbor hrane. Naše tijelo čini 70 posto vode, dok je krv 94 posto voda, što je pokazatelj njezine važnosti za organizam", kaže dr. Kreho i upozorava da treba izbjegavati aromatiziranu vodu koja može sadržavati umjetna sladila koja ne samo da će poremetiti zdravi pH tijela nego su dokazano kancerogena.

Osteoporoza, karcinom, bubrežni kamenci...

Acidoza, tj. prevelika kiselost organizma, dugoročno slabi zdravlje, oduzima energiju, usporava rad organizma i uzrokuje probleme s prekomjernom težinom.
"Pogođeno acidozom, tijelo gubi esencijalne minerale poput kalcija, magnezija i kalija zato što njihovim otpuštanjem pokušava neutralizirati negativan učinak kiselina i uspostaviti pH ravnotežu.

Bubrezi, pluća i nadbubrežne žlijezde imaju važnu ulogu u održavanju pH ravnoteže u tijelu i stoga je važno podržati njihov rad unosom alkalne hrane. Time oslobađamo tijelo opterećenja koja stvaraju kiseli ostaci i oslobađamo energiju za važne tjelesne procese koji nas čine zdravima i energičnima."

Budući da konzumiranje kisele hrane crpi kalcij iz organizama, takva prehrana može pogodovati razvoju osteoporoze. Ako se neka bolest već pojavila, bez obzira na to je li uzrokovana dugoročnim zakiseljavanjem tkiva ili ne, povećan unos alkalnih namirnica može pomoći u liječenju. Osim spomenute osteoporoze, lužnate namirnice pomoći će kod osteoartritisa, karcinoma, i to osobito dojke, prostate i debelog crijeva, kod bubrežnih kamenaca i tegoba probavnog sustava poput gastritisa, kod umora, konstipacije, depresije, gihta, žučnih kamenaca, dijabetesa, nesanice, ateroskleroze, povišenog kolesterola.

Dr. Keho ističe da su namirnice poput đumbira, blitve, heljde i bobičastog voća, koje imaju antikancerogeno djelovanje i koje pomažu kad je karcinom dijagnosticiran, ujedno i alkalne. S druge strane, meso, mesni proizvodi, prevelik unos mlijeka i mliječnih prerađevina faktor su rizika kod različitih vrsta karcinoma pa stoga, kad se dijagnosticira tumor, pacijentima se preporučuje ukidanje ili smanjivanje unosa takve kisele hrane, osobito ako sadržava antibiotike i hormon rasta.

Popis lužnatih namirnica

avokado, brokula, prokulice, kiseli kupus, heljda, mrkva, cvjetača, celer, tikvice, orijentalne gljive – shitake, maitake, gljive poput bukovača, lisičarki i šampinjona, morske alge kao što su nori, kombu, wakame, vlasac, smokve, laneno ulje, krastavac, češnjak, grejp, soja i sojini proizvodi, banana, sojine klice, alfa alfa klice, grožđe, zelene mahune, med, kivi, poriluk, limun i limeta, zelena salata, mango, proso, masline i maslinovo ulje, luk, naranče, papaja, peršin, kruške, zeleni grašak, ananas, krumpir, kvinoja, rotkvice, špinat, jagode, rajčica, lubenica, divlja riža, buča, sezamove sjemenke, tahini (namaz od sezama).