Ispaša je ključ za zdrave životinje i kvalitetno mlijeko. Kao što čovjek treba prirodnu hranu, tako je trebaju i životinje, a prava prirodna hrana za krave jest zelena trava u proljeće, ljeto i jesen te sijeno i silaža zimi. Sijeno je pokošena i osušena trava, a silaža se dobiva tako da se pokošena trava i razno drugo bilje prirodno konzerviraju pomoću mliječno-kiselih bakterija u silosima. Također je važan boravak na suncu, jer kao što danje svjetlo ima pozitivne učinke na hormonsku ravnotežu ljudi, tako djeluje i na životinje.
No kako je proizvođačima mlijeka cilj da životinje brže rastu i daju što više litara mlijeka, tako se kravama u industrijskoj proizvodnji daje i druga vrsta krmiva, tzv. koncentrati. Koncentrati se dobivaju od žitarica, nusproizvoda nastalih njihovom preradom, te od sojina zrna. Ti su koncentrati iznimno bogati lakoprobavljivim škrobom, što dovodi do pretjeranog debljanja, slabije kondicije i oslabljene reproduktivne sposobnosti životinja. Također, dovode do poremećenog tijeka fermentacije hrane u probavnom sustavu krava, što uzrokuje povećanu kiselost u probavnom sustavu, a posljedica je narušeno zdravlje životinja i mlijeko kojemu je oslabljen prirodni imunosni sustav (takvo mlijeko nije uputno piti nepasterizirano).
Krava nije stvorena da jede soju i žitarice
Kad je riječ o količini proizvedenog mlijeka, svaka mljekara, naravno, želi dosegnuti maksimum, međutim krava nije stvorena da jede soju i žitarice. Jedna velika EU studija nedavno je analizirala uzorke s raznih farmi krava i došlo se do zaključka da je mlijeko krava koje pasu travu mnogo zdravije od mlijeka krava koje žive u zatvorenom prostoru i žvaču koncentrate.
Pašne životinje daju mlijeko koje je bogatije antioksidansima te ima bolji omjer važnih masnih kiselina omega-3 i omega-6. To mlijeko također sadrži više vitamina E i karotenoida te 60 posto više konjugirane linolne kiseline, kojoj se pripisuju brojni pozitivni učinci na zdravlje.
Otpadne tvari iz destilerija kao hrana za krave
Industrijski otpad koji se koristi kao krmivo za životinje još je jedan problem. Nerijetko su u prošlosti destilerije alkohola u stražnjim dvorištima držale krave koje su hranili otpadnim tvarima nastalim proizvodnjom alkohola. Ovakva loša prehrana i općenito loši i nehigijenski uvjeti uzgoja životinja dovodili su do njihovih bolesnih stanja, a mlijeko činili toliko lošim da je lako dolazilo do zaraze opasnim bakterijama. Takvo loše mlijeko jedan je od glavnih razloga što se u prvoj polovici prošlog stoljeća uopće uvela pasterizacija.
Iako su se vremena promijenila i danas su uvjeti uzgoja krava drukčiji i bolji, nažalost, i dalje se koriste otpadne tvari nastale proizvodnjom alkohola kao hrana za životinje. Destilerije imaju velike količine otpada nastalog od proizvodnje alkoholnih pića i rado ga žele unovčiti, tako da ga prodaju uzgajivačima životinja kao krmivo. Ovaj industrijski otpad sadrži brojne ostatke opasnih kemikalija koje se koriste u proizvodnji alkohola što, naravno, loše utječe na zdravlje krava i pogoršava kvalitetu mlijeka.
Izbor je na nama
Iako nam se često čini da smo kao potrošači nemoćni kad je riječ o kvaliteti namirnica, ipak nije tako. Mi smo ti koji svakodnevno donosimo odluke gdje i komu ćemo ostavljati svoj novac. Kupujemo li domaće proizvode od lokalnih poštenih proizvođača, slika tržišta uskoro će se promijeniti. Naravno da i mi kao potrošači trebamo biti pošteni i biti svjesni da i farmeri, kao i svi ljudi, trebaju biti plaćeni za svoj rad. Kako pašne životinje daju manje mlijeka nego one hranjene koncentratima, logično je da cijena takvog mlijeka treba biti viša.
Kako potražnja za pravim mlijekom i drugim pravim izvornim namirnicama raste, tako je sve više proizvođača koji dostavljaju mlijeko, jaja, meso i druge izvrsne namirnice u našu četvrt ili čak na kućnu adresu. U Hrvatskoj su se počeli pojavljivati i mljekomati s domaćim, svježim kravljim mlijekom. Zato budimo spremni dati koju kunu više za pravu izvornu hranu koja nama i našoj djeci osigurava optimalno zdravlje.
.png)
.png)
