Trećina ispitanih građana (33,6%) svakodnevno jede meso, a nekoliko puta tjedno ovu namirnicu konzumira dodatnih 57,2% ispitanika, što znači da je velikih konzumenata mesa više od 90 posto. Nasuprot tome, onih koji meso konzumiraju nekoliko puta mjesečno ima 4,1 posto, a da meso konzumiraju rijetko, ističe njih 3,3 posto. O popularnosti ove namirnice govori i podatak da samo 1,8 posto sudionika ankete navodi kako ne jedu meso.

Upitani koju vrstu mesa najčešće jedu, uvjerljiva većina potrošača mesa (62,9%) ističe kako preferira piletinu. Svinjetina (18,9%) i teletina (14,4%) vrlo su blizu po stupnju konzumacije, dok još jedino puretina ima koliko toliko značajan udio od 3,4 posto. Janjetina s 0,2 % i kozletina s 0,1% zauzimaju marginalan udio u konzumaciji.

Dosta je drukčije mišljenje ispitanika kada su upitani koju vrstu mesa najviše vole. Tu je uočljiv značajan „napredak“ janjetine, koja je s udjelom od 14,8 posto gotovo izjednačena sa svinjetinom, koja ima 14,9% udjela. U odnosu na stupanj konzumacije, bolji rezultat bilježi i puretina koja je najdraže meso za 6,4% potrošača.

Prema tome, očito je kako vodeća piletina visok udio u konzumaciji duguje širokoj dostupnosti i pristupačnoj cijeni, jer ovu vrstu mesa najviše voli tek 39,4% ispitanika, što je dosta veliko odstupanje u usporedbi s udjelom ljudi koji tu vrstu mesa konzumiraju (spomenutih 62,9%). To zapravo znači da čak 23,5% konzumenata piletinu jede samo zato što mora i što si ne može priuštiti neko drugo meso.

Teletina je najdraža vrsta mesa za četvrtinu ispitanih (24,1%). Vrlo male udjele u preferenciji potrošnje mesa ima i divljač (0,3%) te zečetina (0,1%).
Kobasica je na vrhu liste suhomesnatih proizvoda koji se najčešće konzumiraju, s 26,8% udjela. Potom slijede špek/slanina s 19,9% i šunka sa 17,3%, a dvoznamenkast udio u konzumaciji ima još jedino parizer s udjelom od 11,5%. Izbor potrošača zaključuju pršut s 5,8%, kulen s 4,4% i vratina s 1,6%, a da suhomesnate proizvode ne konzumira, ističe 11,5% anketiranih. Za razliku od najčešće konzumiranih, sasvim je drukčiji poredak suhomesnatih proizvoda kada je riječ o preferenciji potrošača.

Naime, od suhomesnatih proizvoda koje potrošači najviše vole, pršut je dobio najviše glasova (24%), a kobasica se spustila na drugo mjesto s 20,4% udjela. Potpuno identičan rezultat od 16,4% ostvarili su špek/slanina i šunka, a u stopu ih slijedi kulen s 15,4% udjela. Parizer s 3,8% i vratina s 1,6% zaključuju popis suhomesnatih proizvoda koje hrvatski potrošači najviše vole.