Nutricionistički vrijedan
U mom je djetinjstvu rogač bio česta namirnica u kuhinji, najčešće smo ga grickali svježeg, pazeći da ne zagrizemo tvrdu sjemenku, ili pili njegov tamno obojen čaj. No, danas je ta mahuna, koja sazrijeva u ovo doba godine, nepotrebno zanemarena. Proizvodnja rogača u Hrvatskoj ima vrlo dugu tradiciju, ali on nikad nije dobio status koji zaslužuje. Posebno u posljednje vrijeme kad se rijetko dodaje u kolače i kad ga još rjeđe viđamo u dječjim rukama kao zdravu grickalicu. Vrijeme je da tu poslasticu naših baka i djedova zasluženo vratimo na jelovnik jer, osim što je nutricionistički vrijedna, njezina je primjena vrlo raznolika.
Ono zbog čega nam je rogač najprivlačniji njegova je prirodna slatkoća i sličnost čokoladi, zbog čega se naziva zdravom čokoladom. Prah, tj. brašno rogača, može se dodati u najrazličitije slastice kao zamjena za gorki, nezaslađeni prah kakaa (u omjeru 50:50), a što je najbolje, pritom nije potrebno dodati zloglasni šećer jer je rogač prirodno slađi od kakaa.
Malo masnoća
To ga čini idealnim slatkišem i za dijabetičare, a zavoljet će ga i oni koji paze na kilograme jer je kalorijska vrijednost rogača nešto manja nego kakaa, a značajno je manja od kalorijske vrijednosti čokolade. Kolači, tijesta, nadjevi, palačinke, pudinzi, sladoledi, smoothieji… samo je vaša mašta granica u oplemenjivanju hrane rogačevim brašnom. Još jedna prednost rogača u odnosu na kakao je to što ne sadrži zasićene masne kiseline, što je važno osobama s povišenim kolesterolom, i općenito sadrži mnogo manje svih masnoća. Primjerice, jednaka količina kakao praha ima 115 kcal masnoća, a rogača samo 6 kcal!
Brašno od rogača dobiva se mljevenjem pulpe ili cijelog ploda i dobar je odabir za prvo kušanje ovog ploda - posebice ono od svježe osušenih ekoloških mahuna u kojima su očuvane aktivne komponente. Iako se najčešće koristi u mljevenom obliku, najzdravija varijanta rogača je svježa mahuna jer su u njoj očuvani svi nutrijenti. Dobra je kao grickalica, a od nje se pravi i slatkasti sirup koji je dobra alternativa šećeru. No, kako se industrijski sirup često obogaćuje sladilima, obratite pažnju na to koliki mu je udio šećera ili ga napravite sami.
Za zgušnjavanje
Želite li, pak, kušati svježu, neprerađenu mahunu, pazite na sjemenke koje su iznimno tvrde za žvakanje pa se uglavnom melju i prerađuju u karuba gumu koja se koristi kao prirodno sredstvo za zgušnjavanje i želiranje. U prehrambenoj industriji služi kao biljni aditiv pri izradi različitih vrsta hrane (npr. u pravljenju džemova) i označava se nazivom E410, a u kuhinji ga možemo koristiti za dobivanje kremastih tekstura, u pripravljanju sladoleda ili raznih voćnih krema. Princip upotrebe je sličan kao i za želatinu u prahu.
Planirate li na tržnicu u kupnju rogača, nutricionistkinja Nataša Šoštarić savjetuje da odaberete one mahune koje su dobro osušene, ali malo elastične, tamnosmeđe boje i bez vidljivih oštećenja. Miris bi im trebao biti slatkast i težak, a okus suptilno sladak i sličan karamelu. Kupljene mahune čuvajte na suhome i tamnome mjestu najviše do godinu dana ako ih, jednom kad ih probate, ne uspijete prije potrošiti.
Pun minerala i vitamina B
A zašto bismo ovu zaboravljenu mahunu trebali vratiti u prehranu? Zato što ima zavidan nutricionistički sastav. Nataša Šoštarić iz nutricionističkog centra Definicija hrane naglašava: „Prednost rogača je što sadrži vrlo malo zasićenih masnih kiselina, kolesterola i natrija te se smatra odličnim izborom za osobe koje boluju od srčanih bolesti, posebice visokog tlaka.
Vrlo je dobar izvor vitamina B skupine (posebice vitamina B6, riboflavina i niacina), odličan je izvor minerala poput kalcija, kalija, bakra i mangana, a u manjim količinama i željeza i magnezija. Usto je bogat dijetalnim vlaknima koja čine čak 40 posto njegovog ukupnog sastava.“
Za zdravlje i gubitak kilogama
„Zbog navedenog koktela nutrijenata, rogač se“, dodaje nutricionistkinja, „koristiti za ublažavanje probavnih tegoba, uključujući proljev i žgaravicu, te crijevnih bolesti koje karakterizira nemogućnost pravilnog apsorbiranja hranjivih tvari iz hrane, što uključuje i celijakiju. Rogač će poslužiti i u liječenju pretilosti i snižavanju kolesterola, pri čemu početna istraživanja pokazuju da bi konzumiranje rogača moglo utjecati na pojačano topljenje masnoća u pretilih osoba i snižavanja razine „lošeg“ kolesterola nakon šest tjedana upotrebe. Trudnicama može koristiti kao pomoć pri jutarnjim mučninama, a dojenčadi se daje za ublažavanje proljeva i povraćanja.“
U svim ovim slučajevima najbolje ga je, napominje nutricionistkinja, uvrstiti u svakodnevnu prehranu. „Protiv celijakije se, primjerice, obično koristi kao zamjensko brašno umjesto onog od žitarica koje sadrže gluten, a protiv ostalih tegoba može se dodati u bilo koju hranu ili napitak ako vam okusom odgovara.“
.png)
.png)
