Klorofil: Zeleni eliksir života

Boja nade, harmonije i novih početaka

Taj svojevrstan zeleni val podsjeća kako je boja koju izjednačavamo sa zdravljem i ekologijom doista boja života. Naš je planet zelen zahvaljujući klorofilu, prirodnom pigmentu koji se nalazi u biljkama i algama, odnosno fitoplanktonu.

Klorofil je ključan za fotosintezu, proces kojim biljke pomoću sunčeve svjetlosti, koristeći pritom vodu i ugljikov dioksid, proizvode ugljikohidrate poput glukoze, škroba i celuloze kao hranu za svoj rast. Ta je hrana nužna i za opstanak ljudi i životinja jer samo biljke imaju sposobnost da energiju Sunca pretvore u hranjive tvari korisne za sva bića. Fotosintezom nastaje i kisik, bez kojega život na Zemlji također ne bi bio moguć. Ukratko, da nema klorofila, ne bi bilo ni nas, objašnjavaju znanstvenici.

Čudesne sposobnosti biljaka

Revitalizirajuća biljna krv

Odavno se biljno zelenilo smatra jednim od najmoćnijih prirodnih eliksira, a otkad su francuski biokemičari Joseph Bienaimé Caventou i Pierre-Joseph Pelletier prije dvjesto godina prvi put izolirali klorofil, on je neiscrpna znanstvena tema. Klorofil je prozvan biljnom krvi nakon što je njemački nobelovac Richard Willstätter 1915. godine ustanovio sličnost između klorofila i hemoglobina, crvenog pigmenta u ljudskoj krvi koji je nužan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca i prijenos kisika.

Naime, molekula klorofila građom je vrlo slična hemoglobinu, s tom razlikom da se u središtu molekule hemoglobina nalazi atom željeza, a u klorofilu je to magnezij. Dokazano je da klorofil povoljno djeluje na krvnu sliku i pospješuje liječenje anemije jer se u organizmu ponaša poput hemoglobina.

Univerzalni lijek?

Znanstvenici iz instituta Linus Pauling na američkom sveučilištu Oregon već desetljećima sustavno proučavaju klorofil. Pritom su analizirali i spoznaje brojnih drugih stručnjaka objavljene u posljednjih stotinjak godina. Među njima je švicarski farmakolog Emil Bürgi koji je 1932. u knjizi Das Chlorophyll als Pharmakon (Klorofil kao lijek) opisao da su njegova istraživanja potvrdila kako uzimanje pripravaka s klorofilom, osim krvne slike, poboljšava i rad srca te uravnotežuje krvni tlak.

Analiza instituta Linus Pauling pokazuje da je 40-ih i 50-ih godina prošloga stoljeća klorofil postao popularno sredstvo za liječenje rana, čireva i crijevnih upala. U časopisu American Journal of Surgery objavljen je niz medicinskih radova o tome, poput istraživanja G. H. Collinsa (1945.), o izuzetnoj učinkovitosti klorofila u zacjeljivanju oštećene kože, i kad se nanosi na kožu i kad se uzima u obliku oralnih pripravaka, te istraživanje E. Carpentera (1949.) o blagotvornosti klorofila u liječenju čira na želucu.

To je dokazala i poznata američka studija Offenkrantz, objavljena 1950. u časopisu Review of Gastroenterology. Pri tom je istraživanju više od 70 posto pacijenata s čirom na želucu već u roku od jednog do tri dana nakon početka uzimanja klorofila otopljenog u vodi imalo znatno manje krvarenja, bolova i probavnih tegoba, a u razdoblju od dva do sedam tjedana u većine je zabilježen potpuni oporavak.

Dobre bakterije

U Review of Gastroenterology američki znanstvenici H. Rafsky i C. Krieger (1948.) opisali su povoljno djelovanje klorofila na ulcerozni kolitis. Poslije je to potvrdio niz istraživanja, među ostalima i ono koje je 2002. godine objavilo Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu: ispitanici s ulceroznim kolitisom koji su uzimali koncentrat klorofila od pšenične trave imali su znatno manje simptoma bolesti nego ispitanici koji su uzimali placebo pripravak.

Znanstvenici objašnjavaju da klorofil pomaže protiv crijevnih upala i drugih probavnih tegoba tako što podržava rad dobrih bakterija u crijevima, dok istodobno sprečava razvoj štetnih bakterija.

Prirodna zaštita od raka

U današnje vrijeme znanstvenike najviše zaokuplja svojstvo klorofila da štiti tjelesne stanice od oštećenja, a time i od nastanka raka. Istraživači s američkih sveučilišta Oregon i Johns Hopkins u posljednjih nekoliko godina objavili su u časopisima Cancer Prevention Research i Journal of Cancer niz studija o tome kako klorofil u organizmu blokira aflatoksine, štetne spojeve koji nastaju u namirnicama zbog djelovanja određenih vrsta plijesni, odnosno gljivica.

Na pojavu aflatoksina utječe način prerade i skladištenja hrane, a najčešće se nalaze u žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i krumpiru, te u mlijeku i mesu ako je hrana koju su jele životinje sadržavala visoke koncentracije aflatoksina. Smatra se da oni povećavaju rizik nastanka raka, a najviše se povezuju s rakom jetara. Znanstvenici su utvrdili kako klorofil sprečava da aflatoksini uđu u krvotok te onemogućuje njihovo štetno djelovanje.

Klorofil se pokazao učinkovitim i protiv drugih vrsta karcinoma – primjerice, utvrđeno je da uništava stanice raka debeloga crijeva. Također je otkriveno da poboljšava učinak lijekova protiv raka.

PageBreak

Ljekovita moć klorofila nezaobilazna je u teoriji o kiselosti organizma, koja se sve više primjenjuje u tumačenju nastanka raznih poremećaja i bolesti, a osobito kroničnih i degenerativnih oboljenja. Suvremeni način življenja, prije svega nezdrava prehrana i štetne navike poput pušenja, te stres i onečišćenost okoliša  narušavaju pH organizma, odnosno prirodnu ravnotežu kiselog i lužnatog (alkalnog) u organizmu, što uzrokuje pomanjkanje kisika u stanicama i njihova oštećenja. Upravo klorofil, koji sa sobom donosi kisik, magnezij i druge nutrijente ključne za dobivanje energije, smanjuje kiselost i alkalizira tijelo. Klorofil se naziva superhranjivim koncentratom sunčeve svjetlosti koji nas revitalizira iznutra.

Zelenje je osnova mnogih programa za jačanje organizma i održavanje normalne tjelesne težine. Primjerice, istraživanje provedeno 2014. godine na švedskom sveučilištu Lund pokazalo je da ekstrakt špinata do 95 posto smanjuje tzv. hedonističku glad za brzom hranom i slatkišima i povećava uspješnost mršavljenja više od 40 posto.

Zelena sinergija

Prirodne zelene namirnice jedna su od okosnica Vitality koncepta zdravog življenja koji provodi hotelski brend Lošinj Hotels & Villas Grupe Jadranka na otoku Lošinju.
„Sva jela i napitke pripremamo na zdrav način, i to od sezonskih namirnica lokalnih ekoloških proizvođača, da bismo maksimalno očuvali svježinu i bogatstvo hranjivih tvari. Koristimo puno autohtonog zelenog povrća poput špinata, blitve, poriluka i koromača, kao i začinsko bilje: peršin, kopar, metvicu, kadulju...

Svi oni obiluju klorofilom, ali i brojnim drugim vrijednim sastojcima. Osim klorofila, u kojemu se nalazi magnezij, zeleno povrće odličan je izvor i željeza, kalija, vitamina B, C i K, folne kiseline, enzima te vlakana koja su izuzetno važna za probavu i ravnotežu dobrih crijevnih bakterija. Dakle, zeleno je mnogo više od samog klorofila, on dolazi u sinergiji s nutrijentima koji također pridonose alkalnoj ravnoteži organizma.

Druge boje

Osim zelenih namirnica, treba jesti povrće i voće drugih boja - žuto, narančasto, crveno, plavo, ljubičasto... Od zelenja ćete dobiti najviše dobrobiti ako prehranu i zašarenite“, preporučuje Katja Pilar, nutricionistkinja hotelskog brenda Lošinj Hotels & Villas Grupe Jadranka, koja osmišljava zdrave jelovnike u suradnji s tvrtkom Kreativna kuhinja.

Energizirajuće i pročišćujuće zelene namirnice odlično su se uklopile u jelovnike osoba koje žele revitalizirati organizam, smršavjeti ili riješiti se kroničnih tegoba poput dišnih bolesti i alergija. Obroci po mjeri gosta dio su lošinjskih zdravstvenih programa pod nadzorom liječnika, nutricionista, kineziologa i wellness terapeuta. Po tome je osobit Vitality Hotel Punta koji nosi oznaku allergy friendly, što znači da je u potpunosti prilagođen alergičarima u skladu s certifikatom ECARF (European Centre for Allergy Research Foundation).

Povrće u čaši

Osim u zdravstvenom turizmu, jela i napitci od zelenih namirnica općenito su postali veliki svjetski hit. Posebno je traženo povrće u čaši. Primjerice, teniski šampion Novak Đoković u svom veganskom restoranu Eqvita, u Monte Carlu, miksa zelene sokove od brokule, lisnatog povrća, peršina, krastavca, bosiljka...

U New Yorku je, pak, popularna voda s klorofilom kakvu nudi restoran Chalk Point Kitchen, čuven po specijalitetima od organski uzgojenih namirnica. Vlasnik restorana Matt Levine kaže da u mješavine krastavca, metvice, algi, pšenične trave i drugih zelenih koncentrata dodaje i malo tekućeg klorofila, popularnog preparata koji se može nabaviti u ljekarnama i prodavaonicama zdrave hrane.

Preparati nisu zamjena

Osim sokova mladog lišća žitarica, koncentrati klorofila često se dobivaju od algi ili djeteline lucerne, poznate i kao alfalfa. Takozvani čisti klorofil dostupan je u prahu, tabletama ili tekućini koja je gotovo bez okusa, a može se dodavati u napitke.
„Ne postoje konkretni podaci o tome kolika je iskoristivost takvih preparata u organizmu.

Ako ih uzimate, provjerite jesu li dobiveni iz ekološkog uzgoja, bez kemijske obrade, konzervansa, umjetnih boja i sladila, te se pridržavajte uputa o uzimanju koje su navedene na pakiranju. Iako se takvi pripravci preporučuju za jačanje imuniteta i pročišćavanje organizma, oni ne mogu zamijeniti zdravu prehranu“, ističe magistra farmacije Malči Rogoznica, vlasnica specijalizirane prodavaonice lijekova i medicinskih proizvoda Malči Viola.

Kratka obrada

Skladištenjem i kuhanjem namirnica može nestati i do dvije trećine klorofila pa zato povrće treba jesti ili od njega miksati napitke, u što svježijem obliku. Priznati stručnjak za prehranu George Mateljan, osnivač portala whfoods.org i autor knjige Najzdravije namirnice svijeta, preporučuje samo kratkotrajnu termičku obradu povrća da bi se maksimalno očuvala zelena boja, a time i količina klorofila i drugih hranjivih tvari.

Brokulu, kelj, raštiku, prokulice i mahune dovoljno je pet minuta kuhati na pari, a špinat i blitvu, pak, od jedne do tri minute kuhati u vodi. Mateljan navodi da je dugogodišnjim iskušavanjem različitih metoda kuhanja ustanovio kako je upravo toliko vremena potrebno da prehrambena vrijednost, okus i tekstura povrća budu na vrhuncu.