Policistični jajnici

„Mnogo žena javlja mi se problemom policističnih jajnika“, kaže dr. Kreho. Sindrom je to koji se očituje stalnim umorom, prekomjernom dlakavošću, neredovitim mjesečnicama, problematičnom kožom, i jedan je od najvećih krivaca za neplodnost žena. Ako se ne liječi, može se razviti u karcinom endometrija. Kod policističnih jajnika uvelike su promijenjene vrijednosti hormona, a uz to povišen je rizik od bolesti srca i dijabetesa.

Pokazalo se da su deblje žene koje su imale taj sindrom uspješno zatrudnjele nakon što su izgubile višak kilograma, pa je mršavljenje jedna od strategija za borbu protiv te bolesti. Istovremeno, možemo uočiti povezanost svih sustava u našem tijelu te se vratiti na debljinu kao jedan od osnovnih zdravstvenih problema. Budući da je kod policističnih jajnika u organizmu povećana razina estrogena, dr. Kreho preporučuje povećan unos namirnica bogatih vlaknima poput povrća, slanutka, graha, lana, kvinoje, zobi i ječma jer pomažu u izbacivanju viška estrogena iz tijela.

Slatke namirnice odgovorne su za brže nakupljanje masti koje povećavaju proizvodnju estrogena pa ih valja izbjegavati. Ženama s ovim sindromom pomaže i detoksikacijski program jer najviše posla prilikom uklanjanja viška estrogena ima čistač organizma – jetra. Ako je ona preopterećena, smanjena je mogućnost izbacivanja viška estrogena.

Debljina

Mnoge od nas na debljinu gledaju ponajprije kao na estetski problem, no znamo da ona sa sobom donosi brojne zdravstvene posljedice. Već su dobro poznati negativni učinci viška kilograma na srce i krvožilni sustav, a nije nepoznata ni sklonost metaboličkim problemima, povećanom riziku od dijabetesa, žučnog kamenca, čak i različitih karcinoma. No probleme stvaraju i brzinske dijete kojima opterećujemo organizam i ne postižemo dugoročne rezultate te nam težina neprestano varira. Dr. Kreho jasno poručuje zašto trebamo smršavjeti na zdrav način ako imamo prekomjernu tjelesnu težinu.

„I umjerenim padom prekomjerne težine od 5 do 15 posto smanjujemo rizik od mnogih bolesti, osobito od artritisa i bolesti srca, snižava se krvni tlak i kolesterol u krvi, poboljšava hormonski status i povećava mogućnost začeća te smanjuje rizik obolijevanja od karcinoma debelog crijeva i bubrega“, kaže. Za regulaciju tjelesne težine preporučuje uvođenje prehrane s niskim glikemijskim indeksom. Riječ je o hrani iz koje se šećer polagano i stabilno otpušta u krv te ne uzrokuje nagle poraste i padove glukoze u krvi, čime se sprječava dijabetes i ujedno nema naglih padova energije niti napadaja gladi. Danas postoji mnogo knjiga i internetskih tablica koje bilježe GI različitih namirnica.

U svojoj najnovijoj knjizi opisuje namirnice i sastojke koji nam mogu pomoći u namjeri da izgubimo kilograme. Među njima su CLA, dvostruko nezasićena linolna kiselina, laneno ulje, zeleni čaj, krom, kalcij, sojine bjelančevine i morska trava zvana kelp. Neke smanjuju osjećaj gladi, druge olakšavaju sagorijevanje masnoća, a treće reguliraju metabolizam.PageBreak

Osteoporoza

Možda o njoj ne razmišljate danas jer je to bolest starije dobi, no preduvjeti za krhke kosti nastaju upravo u mlađoj dobi. Iako se smanjivanje gustoće kostiju pripisuje padu razine estrogena, što ubrzava gubitak kalcija, sasvim je sigurno da stil života i prehrana također utječu na to hoćemo li oboljeti.

Primjerice, velik utjecaj ima to jedemo li lužnatu ili kiselu hranu. Naše tijelo je po prirodi lužnato i ne odgovara mu previše kisele hrane. No, da ne bude zabune, riječ nije o hrani kisela okusa, već onoj koja stvara kiselu reakciju. Primjerice, limun stvara lužnatu reakciju, dok kiselu stvaraju meso i rafinirane namirnice poput bijelog kruha, slatkiša i kave te gazirana pića koja sadržavaju fosfor.

Ako je u organizmu previše kiseline, pokušat će je neutralizirati kalcijem koji se onda otpušta iz kostiju i zubi. Stoga osteoporza nije uzrokovana manjkom kalcija u organizmu, već hranom koja izaziva kiselost zbog koje se kalcij pretjerano troši. Tu su iznimno opasne česte proteinske dijete jer iscrpljuju zalihe kalcija dok se organizam bori neutralizirati i izbaciti višak proteina.

Spriječite taj negativni proces redovitim uzimanjem mahunarki poput leće, graha i slanutka te plave ribe. Od povrća odabirite cvjetaču, celer, tikvice, krastavce, grašak, špinat, a od voća avokado, kupine, grožđe, grejp, ananas, kruške. Uzimate li dodatak kalcija, ističe dr. Kreho, vrlo je važno da umjesto kalcijevog karbonata, koji je najviše zastupljen u pripravcima, odaberete kalcijev citrat jer se bolje apsorbira. Uz lužnatu hranu važan čimbenik je redovita tjelovježba koja osnažuje kosti.

Opstipacija

Opstipacija ili zatvor je gotovo tabu tema. Iako je vrlo neugodna, mnogi od nas smatraju da ne ugrožava zdravlje pa od neugode o tome ne govore i ne traže pomoć. Ako je privremena, osim nelagode nema teže posljedice, no ako se stalno ponavlja može upozoravati na loš rad jetre i bubrega, hormonsku neravnotežu ili nepodnošenje određenih namirnica. Neka istraživanja upozoravaju da bi zatvor mogao biti pokazatelj nepravilnog rada štitnjače.

No opstipacija stvara još jedan ozbiljan problem. Naime, kad ne praznimo crijeva, hormoni, koji se prirodno također izbacuju iz organizma i zamjenjuju novima, ostaju u tijelu i njihova se koncentracija povećava. To može biti opasno za mnoge tjelesne sustave jer se remeti osjetljiva hormonalna ravnoteža. Dakako, tu je i očigledna činjenica da se u tom slučaju ne rješavamo otpadnih tvari i toksina koji imaju nepovoljan učinak na psihofizičko stanje.

Mnogi će u slučaju zatvora posegnuti za laksativima, no to nikako nije dobar izbor jer crijeva mogu postati o njima ovisna, što dodatno povećava problem, kaže dr. Kreho. Umjesto njih, posegnite za netopivim biljnim vlaknima koja se ne razgrađuju u tankom, već dolaze do debelog crijeva i ondje potiču aktivnost. Ondje također na sebe vežu kancerogene tvari i potpomažu njihovo izbacivanje iz organizma. Vlakna ćete pronaći u pšeničnim mekinjama, zobenim pahuljicama, smeđoj riži i svim vrstama graha.

Uzmite lanene sjemenke koje čiste cijeli probavni sustav i djeluju kao prirodni laksativ. Pomažu i suhe šljive, marelice i smokve, kako i jogurt sa zdravim LGG bakterijama. Ne zaboravite na od šest do osam čaša vode na dan koje će također olakšati probavu. Provjerite unosite li dovoljno folne kiseline koje ima u tamnom lisnatom povrću, junećoj jetri, avokadu, soku od naranče i rajčici.

Rak dojke

„Većina karcinoma ponajprije je posljedica promjena koje je čovjek nanio prirodi“, citira dr. Lejla Kreho vodećeg britanskog znanstvenika Richarda Dolla. Od raka dojke danas obolijeva svaka osma žena, dok je prije 20 godina obolijevala svaka 20. No iako je sve veći broj oboljelih, sve je veći broj i onih koji se od te opake bolesti izliječe. Posebno se porast ozdravljenja bilježi kod žena koje unesu promjene u svoje prehrambene navike. „Istraživanja pokazuju da nastanku raka dojke pogoduje previše životinjskih masnoća u prehrani i premali unos vlakana, dugotrajna upotreba proizvoda s umjetnim dodacima i pesticidima te opstipacija, zbog koje se ne izbacuje višak estrogena.

Ne pomažu ni ksenoestrogeni, tj. hormoni iz okoliša koji imitiraju estrogene i tako remete hormonalnu ravnotežu. Ima ih u tvarima za izbjeljivanje papira i higijenskih proizvoda, u plastici i deterdžentima. Osim neadekvatne hrane, čimbenici u nastanku raka dojke su i ranija pojava mjesečnice, izostanak trudnoće, pretilost te terapija sintetskim hormonima.

Želite li preventivno djelovati, unosite u tijelo manje životinjskih masnoća. Treba biti oprezan i s mlijekom koje nije ekološkog podrijetla jer sadržava antibiotike i hormone rasta, za koje se pretpostavlja da pridonose pojavi karcinoma dojke. Povećajte unos biljnih vlakana jer ona potiču izbacivanje viška estrogena iz tijela.

Također unosite fitoestrogene jer stabiliziraju razinu estrogena u tijelu. Ima ih u slanutku, lanenim sjemenkama, leći i, prije svega, soji. Postoje oprečni rezultati istraživanja od kojih neki govore da fitoestrogeni iz soje mogu potaknuti nastanak karcinoma jer povećavaju razinu estrogena odgovornih za tumor. No to se događa kada unosimo soju u pripravcima koji imaju visoke doze izoflavona (jednog od fitoestrogena) te istovremeno uzimamo hranu bogatu tim sastojkom poput sojina mlijeka, tofua i slično.

Posebno je to rizično za žene koje imaju genetsku predispoziciju za rak dojke. No uzimamo li izoflavone iz hrane, i to umjereno, djeluju povoljno. Dr. Kreho u svojoj knjizi navodi cijeli popis namirnica koje su odlični borci protiv karcinoma, a među njima su blitva, kupus, brusnice, celer, kurkuma i heljda.