Dobar med

Med je zdraviji izbor od šećera i umjetnih zaslađivača jer sadržava organske kiseline (jabučnu, limunsku, mliječnu, čak i mravlju), vitamine, minerale, enzime, vosak, polenova zrnca i eterična ulja. Pokušajte nabaviti med od malih domaćih proizvođača, s kojima ćete moći popričati o njegovu sastavu i vrsti te ga kušati prije nego što ga kupite.

Jedan od pokazatelja kvalitete meda je i kristalizacija. Što je sadržaj vode u medu manji, a šećera veći, med će u staklenci brže prijeći u kruto stanje. Preporučuje se ne stavljati med u vruć napitak, a ako ga jedemo žlicom, najprije ga treba otopiti u ustima jer tako organizam potpuno apsorbira aktivne tvari. I u inozemstvu ćete pronaći zanimljive vrste meda. Jedna od najcjenjenijih je manuka med s Novog Zelanda. Istraživanja su dokazala da taj med ima širi spektar antibakterijskih svojstva u odnosu na ostale vrste.

Ako nestanu pčele, ljudima će ostati još samo četiri godine života

Lav je kralj među životinjama, slušali smo odmalena, dok smo životinje upoznavali skupljajući popularne sličice. Ta mu je titula dodijeljena najprije zbog njegove snage. Svojom rikom uplašit će najhrabrije, a samo jednim potezom svladati najveće. Ako je lav kralj, tko bi onda bila kraljica? Oni koji snagu ne mjere mišićima, složit će se da taj naziv zaslužuje radišna pčelica. Taj će vam odgovor ponuditi svatko tko o pčelama zna više od činjenice da proizvode med.

I Albert Einstein davno je upozorio: „Ako nestanu pčele, ljudima će ostati još samo četiri godine života. Nema više pčela, nema više oprašivanja, nema više biljaka, nema više životinja, nema više čovjeka...“ Ta se njegova misao posljednjih godina sve češće ponavlja kao upozorenje na pojavu nestanka rojeva pčela u Europi i SAD-u. Točan razlog sve manjeg broja pčela u svijetu nije utvrđen, a kao krivci spominju se opasni pčelinji nametnik varoa, upotreba herbicida, pa čak i zračenje mobilnih telefona.

med
Maja Danica Pečanić med
Poštivanje hijerarhije

Uz to što je važna karika hranidbenog lanca, pčela je važna i zbog proizvodnje meda. Med se smatra jednim od najsavršenijih proizvoda prirode, a nijedan pokušaji da ga se proizvede umjetno nije dao rezultate. Pčela i dalje jedina može proizvesti med i u tome nikad ne griješi. Odnosno, svaki pčelar naglasit će kako nema pčele koja proizvodi loš med, on može biti samo rezultat industrijskog punjenja ili nesavjesnog pčelara.

U poštovanju hijerarhije pčelama nema premca. Točno se zna što je posao matice, truta, a što pčele radilice, hraniteljice, graditeljice, čistačice, stražarice. Iako poslušne, pčele su u košnici itekako opasne. Usmrtit će miša, kukca, pa i truta koji krade med i izbaciti ga iz košnice. Ako je uljez prevelik, poput miša, balzamirat će ga propolisom kako ondje ne bi trulio. Isti sastojak koristili su i Egipćani za balzamiranje mrtvih. Laicima poput mene bilo je posebno dojmljivo promatrati uzletnu stazu na ulazu u košnicu. Na tome mjestu, nalik umanjenoj zračnoj luci neke europske metropole, pčele se sporazumijevaju plesom – kružnim plesom, plesom čišćenja, plesom sreće, plesom masaže, plesom upozorenja... Izvodeći male kružnice, primjerice, obavještavaju na prisutnost nektarne paše unutar 10 metara.

Savijanjem nogu uz podrhtavanje šalju poruku o potrebi čišćenja košnice. Kada poželi da je druge pčele izmasiraju, pčela pomiče glavu pod određenim kutom, a radovanje iskazuje plesom sreće kojim obavještava o veselom događaju, poput rođenja matice. Pčele samo jednim manevrom jasno pokazuju što žele. Kad shvatite tu činjenicu, teško je prihvatiti da se ljudi i uz tisuće riječi često ne mogu razumjeti. Da se pčele u nekim stvarima s pravom mogu usporediti s ljudima, potvrdili su i znanstvenici 2006. godine. Nakon dešifriranja DNK pčele, pronađeno je više sličnosti i veza s čovjekom.