Kako se spravljaju tinkture?
Uobičajene zimske tegobe poput oslabljenog imuniteta, prehlade i kašlja puno je lakše izbjeći ili ublažiti pomoću tinktura – moćnih biljnih koncentrata koji uravnotežuju rad organizma i jačaju otpornost na mikrobe i upale. Tinkture su omiljeni prirodni lijekovi i zato što se prilično jednostavno izrađuju i koriste: tekući ekstrakti dobivaju se potapanjem usitnjenog bilja u alkohol, glicerin ili ocat, te se praktično doziraju u kapima.
Najčešće se pripravljaju na bazi alkohola jer on najbolje izvlači ljekovita svojstva biljaka i najdulje ih čuva, pa alkoholne tinkture imaju višegodišnji vijek trajanja.
„Tinkture se obično spravljaju u omjeru pet dijelova alkohola na jedan dio bilja. Primjerice, jedna litra alkohola poput votke (sa 35 - 45 posto alkohola) dodaje se na 200 grama fino nasjeckanog bilja – najbolje je da bilje bude svježe, no može biti i suho. Bilje i votku treba staviti u dvolitarsku, steriliziranu staklenku i dobro je zatvoriti da ne propušta zrak. Potom se staklenka protrese i ostavlja na hladnome i tamnome mjestu. Svakodnevno je treba protresti, ujutro i uvečer“, objašnjava Neil McNulty, irski fitoterapeut, naturopat i iridolog koji živi i radi u Zagrebu.
Doza
Duljina maceracije ovisi o biljnom materijalu pa, primjerice, lišće treba „odležati“ 14 dana, a korijenje tri ili više tjedana. Potom se mješavina dobro procijedi odnosno filtrira, te se dobivena tekućina ulijeva u steriliziranu, tamnu bocu (najbolje od smeđeg stakla) sa stoper-čepom, odnosno kapaljkom. Tinkture treba čuvati na tamnome mjestu.
Većina biljnih tinktura uzima se u količinama od 2 do 5 mililitara u čaši tople vode, tri puta dnevno poslije obroka. Nakon jednog do dva mjeseca uzimanja tinkture trebalo bi napraviti stanku od nekoliko tjedana.
Savjet stručnjaka
„Premda postoje općenita pravila o izradi i primjeni tinktura, svakako se najprije treba savjetovati sa stručnjacima jer uporaba tinktura zapravo je vrlo individualna – ovisi o zdravstvenom stanju osobe, ali i samim biljkama. Treba točno procijeniti što i na koji način nekome odgovara, uzimajući u obzir međudjelovanje s drugim lijekovima i pripravcima koje osoba eventualno koristi.
Preporuka stručnjaka važna je i kad kupujete gotove tinkture, pri čemu treba pomno provjeriti kvalitetu i sigurnost proizvoda“, ističe McNulty koji je i praktičar kineske tradicionalne medicine, s bogatim iskustvom u integrativnim metodama liječenja.
Za zimu preporučuje sljedeće biljne tinkture koje podržavaju imunosni sustav i podižu energiju:
Energija iz sibirskoga ginsenga
„Osjećate li se potrošeno, izgoreno, preopterećeno, tromo – ovo je prava biljka za vas. Sibirski ginseng sadrži eleuterozide, aktivne sastojke koji povećavaju otpornost organizma na svakodnevne stresore. Idealan je u slučajevima umora, niske energije, slabog apetita i blage depresije“, kaže fitoterapeut, dodajući da je tinktura od sibirskoga ginsenga pogodna i za dugotrajniju uporabu.
Preporučena dnevna doza je od 60 do 100 kapi, tri puta na dan. Započnite s manjim dozama i postupno ih povećavajte tijekom sljedećih nekoliko tjedana.
Astragalus jača dišni sustav
Astragalus obiluje imunostimulirajućim polisaharidima i flavonima. Neil McNulty preporučuje ga osobama oslabljenog imuniteta i onima koji pate od čestih infekcija dišnog sustava i lako „pokupe“ gripu i vrućicu. Astragalus pomaže i kod slabog apetita te olakšava probavne tegobe poput nadutosti.
Dnevna doza: 40 - 80 kapi, tri puta dnevno. Astragalus se ne smije uzimati dok je infekcija akutna – dakle, dok traje prehlada, gripa, bronhitis ili upala pluća.
Sladić uravnotežuje imunitet
„U Kini je sladić prozvan kraljem biljaka. Dodaje se u mnoge biljne formulacije jer ima antivirusna, antihistaminska, antioksidacijska, antiupalna, imunomodulacijska i umirujuća svojstva. Pogodan je za sve upale dišnog i probavnog sustava kad su prisutne suhoća, crvenilo i iritacija“, navodi fitoterapeut. Sladić također pomaže kod „adrenalinskog“ umora, koji je posljedica preopterećenosti nadbubrežnih žlijezda – najčešće zbog suvremenog, ubrzanog načina življenja – a simptomi su iscrpljenost, razdražljivost, povišene razine kortizola (tzv. stresnog hormona) i šećera u krvi, te sklonost prehladama.
McNulty preporučuje 10 - 12 kapi tinkture od sladića, u toploj vodi, tri puta dnevno prije obroka. Ovu tinkturu ne smiju dugo koristiti osobe koje imaju kroničnu hipertenziju, tj. povišeni krvni tlak.
Bazga pobjeđuje gripu
„Bazga zaslužuje počasno mjesto u kućnoj ljekarni jer to je jedna od najboljih biljaka za prevenciju i liječenje prehlade i gripe. Ima snažna antivirusna svojstva i olakšava izbacivanje nakupljene sluzi, pa izvrsno ublažava upale u nosu, grlu i dušniku“, ističe fitoterapeut.
Tinktura od bazginih bobica može se uzimati u količini od 3 do 5 mililitara, u toploj vodi, tri puta dnevno prije obroka.
Kod infekcija gornjeg dišnog sustava odlično pomaže i sirup od bazginih bobica (tri puta dnevno po jedna žličica) i čaj od bazginih cvjetova (2 žličice bilja pripravljenog u šalici vrele vode, od tri do pet puta dnevno).
Moćne kombinacije biljaka
Iako već i ekstrakt jedne biljke, odnosno jedna tinktura, može biti vrlo učinkovit, najbolji rezultati postižu se usklađivanjem više biljnih pripravaka.
„Za zimsko jačanje imuniteta preporučujem kombinaciju u kojoj su tinkture sibirskoga ginsenga i astragalusa, kordiceps u kapsulama, suplementi vitamina C (s bioflavonoidima) i vitamina D, te čajevi od koprive, bazge (cvijeta i bobica), ružinih latica i đumbira“, navodi McNulty.
Uz to je poželjno jesti obilje juha i variva s korjenastim povrćem te obogatiti jelovnik plavim, crvenim, ljubičastim i zelenim lisnatim povrćem, kao i žitaricama poput ječma, heljde i kvinoje. Od začina McNulty ističe kim, odnosno kumin, te češnjak, kajenski papar i kurkumu.
Dakle, svojevrstan čarobni recept za tinkture nije samo njihova pravilna ekstrakcija, nego i balans s drugim komplementarnim pripravcima i prehranom – dobitna je to kombinacija za ugodno „prezimljavanje“ s obiljem zdrave energije.
Pročitajte i:
.png)
.png)
