Kako konzumirati suplemente da bi oni doista bili učinkoviti?

Dodaci, a ne čudotvorci

„Suplementi se doimaju lakim i praktičnim rješenjem. Uvriježeno je mišljenje da će još bolje djelovati budu li se koristili u megadozama. Međutim, naše tijelo ne funkcionira tako. Ne prekoračujte preporučene dnevne doze koje su navedene na preparatima. Štoviše, provjerite odgovaraju li vam uopće te doze jer svatko od nas ima vlastite, specifične potrebe, ovisno o zdravstvenom stanju i lijekovima koje uzimamo, kao i načinu življenja.

Bitno je sagledati sebe, odnosno svoj organizam, kao cjelinu u kojoj je sve međusobno povezano. Upravo zato treba se savjetovati sa stručnjacima“, kaže farmaceutkinja Ivana Fritsch Žitnik iz zagrebačkih Ljekarni Dvoržak.

(Ne)povoljne kombinacije

Zasebno uzimanje nekog vitamina ili drugog nutrijenta manje je učinkovito nego kada se više njih uzima u određenim kombinacijama kojima se postiže njihova sinergija. Na primjer, vitamin D poželjno je združiti s kalcijem i magnezijem, pa se stoga zajedno mogu naći u istom pripravku. Često se vitamin D kombinira i s vitaminom K2, što se preporučuje za dobrobit kostiju, zuba i krvožilnog sustava te u borbi protiv autoimunih bolesti.

Popularna je i kombinacija cinka i selena koji su na glasu ne samo kao osnaživači imuniteta nego i ublaživači tegoba uslijed bolesti štitnjače. Ovo su samo neki od brojnih primjera vitaminsko-mineralnog trenda. Osim raznih nutrijenata, među hvaljenim „superherojima“ za otpornost su i pripravci s matičnom mliječi, uljem crnog kima, ehinacejom, beta-glukanima...

„S jedne strane, beta-glukani su se pokazali odličnima za jačanje imuniteta, no, s druge strane, smatra se da mogu izazvati neželjene učinke kod osoba oboljelih od autoimunih bolesti. Slično je i s ehinacejom koja se zbog snažnog djelovanja na imunosni sustav može uzimati samo određeno vrijeme, a ne preporučuje se osobama s autoimunim bolestima. Nijedan suplement nije univerzalan, nego zahtijeva individualizirani pristup“, napominje farmaceutkinja, dodajući da nijedan suplement ne može nadomjestiti uravnoteženu prehranu i druge zdrave životne navike.

Uravnotežena prehrana prije svega

I nutricionist Branimir Dolibašić, osnivač portala Nutriskop.hr, ističe da u jačanju otpornosti organizma treba krenuti od prehrane, a ne od prehrambenih dodataka.

„U suplementima mnogi traže brza rješenja i alibi za nezdrav način življenja, umjesto da jedu raznolike, svježe i kvalitetne namirnice. Samo u slučajevima kada se prehranom doista ne može osigurati dovoljan unos hranjivih tvari, odnosno u slučajevima povećane potrebe za esencijalnim nutrijentima (primjerice, zbog velikih psihofizičkih napora i bolesti) poželjno je uzimati dodatke prehrani.

S druge strane, oni ne mogu služiti za poništavanje loših navika poput pušenja cigareta, konzumacije alkohola, nedovoljno spavanja i premalo tjelesne aktivnosti“, objašnjava nutricionist. Dodaje da suplemente ne treba smatrati ni preventivom, zaštitom od bolesti, jer najbolja je preventiva već spomenut zdrav način življenja.

„Nema smisla uzimati suplemente unaprijed, odnosno bez stvarne potrebe. Tako može nastati višak koji tijelo neće iskoristiti. Višak vitamina topljivih u vodi (B i C) brzo se izlučuje iz organizma te će izostati očekivan 'preventivni' učinak.

Primjerice, tijelo ima poseban 'zaštitni osigurač' protiv prekomjernog unosa vitamina C, pa kada pretjerujemo s unosom, smanjuje se njegova iskoristivost, a crijevima i bubrezima namećemo dodatan posao. Vitamini topljivi u mastima (A, D, E, K) mogu se pak nakupljati u organizmu u prekomjernim količinama pa ni njih ne smijemo uzimati 'preventivno'. Za sve treba postojati opravdan razlog“, kaže Dolibašić.

Fama o vitaminu D

Otkako se počeo promovirati kao dio zaštite od koronavirusa, nastala je velika fama o vitaminu D. Pribrojimo li tome i česta upozorenja kako mnogima nedostaje vitamina D jer premalo borave na suncu, a u prehrani nemaju dovoljno namirnica što ga sadrže (mliječni proizvodi, jaja, riba, gljive), stječe se dojam da je taj vitamin veoma važan. Je li to tako?

„Postoje jasne znanstvene činjenice o važnosti vitamina D za imunitet, uključujući i to da povoljno djeluje na oboljele od infekcija dišnog sustava. No, to nipošto ne znači da je on čudotvoran lijek za infekciju Covid-19 i da o njemu možemo razmišljati u stilu 'od viška glava ne boli'. Ne treba pretjerivati s unosom vitamina D zbog već spomenute činjenice da se višak može akumulirati u tijelu.

Njegova količina u organizmu provjerava se analizom krvi te se eventualni manjak može nadoknaditi prema preporuci liječnika. Općenito je važno redovito kontrolirati svoje zdravstveno stanje te se, po potrebi, savjetovati s liječnicima, ljekarnicima i nutricionistima, koliko god ova fraza već svima izlazi na uši“, naglašava nutricionist.

Personalizirana primjena

Dolibašić dodaje da suplemente treba primjenjivati personalizirano, mora se točno znati zašto ih uzimamo i koja nam vrsta i količina najbolje odgovara.

„Ne možemo uzimati gomilu suplemenata da bismo bili vitalni i otporni jer za imunitet su bitni vitamini C i D, cink, omega-3 masne kiseline, probiotici, kao i folna kiselina, željezo, bakar, selen, proteini i još mnogo toga. Ključna je prehrana, a tek potom dolaze na red eventualni dodaci za 'popunjavanje rupa' ako postoji manjak nečega“, kaže Dolibašić.

Pritom upozorava da ljudi većinom nisu svjesni kako suplementi mogu izazvati i neželjene reakcije poput probavnih tegoba i preosjetljivosti na određene tvari, a moguća su i razna nepovoljna djelovanja u kombinaciji s lijekovima. Štoviše, sa suplementima treba postupati kao s lijekovima, detaljno se informirati o mogućim nuspojavama i interakcijama prije nego što posegnemo za njima, zaključuje nutricionist.

 Ajurvedski pripravci za osnaživanje organizma