SVE ŠTO MORATE ZNATI O GINEKOLOŠKOM PREGLEDU NA JEDNOM MJESTU

Prvi bi se ginekološki pregled trebao napraviti u tinejdžerskoj dobi, a obično se preporučuje razdoblje između 13. i 17. godine života. Točno vrijeme kada bi se to trebalo učiniti ovisi i o brojnim drugim čimbenicima – vremenu početka spolne aktivnosti, postojećim tegobama i simptomima, obiteljskoj anamnezi i dr. Prvi se odlazak ginekologu preporuča i u slučaju da djevojka želi saznati određene informacije o svome ginekološkom zdravlju - osobito u vezi kontracepcije, spolnog zdravlja i trudnoće ili ako jednostavno želi bolje upoznati specifičnosti ženskog tijela i razgovarati o tome sa stručnom osobom. Vrijeme prvog ginekološkog pregleda za svaku je ženu individualno, ali se svakako preporuča da to bude najkasnije do 21. godine života, bez obzira na početak spolne aktivnosti ili eventualno prisutne smetnje i tegobe.

ŠTO MOŽETE OČEKIVATI NA PRVOM GINEKOLOŠKOM PREGLEDU?
Prvi ginekološki pregled uvijek započinje detaljnim razgovorom s ginekologom. Ginekolog će vas pitati podatke o vašoj prvoj menstruaciji (menarhi) te datumu posljednje menstruacije, trajanju menstrualnog ciklusa, prosječnoj duljini trajanja i količini menstruacije, obiteljskoj anamnezi (s naglaskom na bolesti ginekološkog sustava, endokrinološke bolesti i bolesti dojke) te eventualno postojećim kroničnim ili značajnijim akutnim bolestima u vašoj osobnoj anamnezi. Također, važne su i informacije o spolnoj aktivnosti i kontracepciji. Jako je važno da na sva pitanja odgovarate potpuno iskreno kako bi liječnik stekao potpunu sliku o vašem ginekološkom i općem zdravlju. Ovaj prvi dio ginekološkog pregleda dobro je vrijeme da ginekologu iznesete sve tegobe koje imate i pitate ga sve što vas zanima o bilo kojoj temi vezanoj za vaše spolno i ginekološko zdravlje.

Nakon razgovora slijedi pregled na ginekološkom stolu. U ginekološkoj ordinaciji najčešće postoji poseban prostor ili kabina za presvlačenje gdje ćete ukloniti odjeću s donjeg dijela tijela. Nakon toga će vam liječnik pomoći da se udobno smjestite na ginekološki stol i postavite noge u pravilan položaj na za to predviđene držače.

Prvo se obavlja pregled vanjskog spolovila – gledaju se eventualno prisutne promjene poput bradavica, ranica, osipa, cisti i sl. Nakon toga slijedi detaljan pregled rodnice i vrata maternice (cerviksa) koji se omogućava uvođenjem spekuluma – plastičnog ili metalnog instrumenta koji služi za širenje kanala rodnice. Uvođenje spekuluma u rodnicu ne bi trebalo izazivati bol, a blaga nelagoda se može javiti ako je prisutna upala ili izražena suhoća rodnice. Dok je spekulum postavljen, ginekolog drvenom špatulom i četkicom uzima obrisak vagine, cerviksa i endocerviksa za PAPA test. PAPA test je jednostavna, brza i neinvazivna pretraga koja primarno služi ranom otkrivanju raka vrata maternice i promjena koje prethode njegovom nastanku. Osim toga, ta pretraga može otkriti i prisutnost upale, gljivica ili nekih od spolno prenosivih bolesti. U slučaju da ginekolog pregledom postavi sumnju na postojanje nekih od spolno prenosivih bolesti (najčešće je to zbog postojanja pojačanog iscjetka neobične boje, konzistencije ili mirisa ili znakova inflamacije cerviksa), rade se i cervikalni brisevi na najčešće uzročnike: klamidiju (Chlamydia trachomatis), mikoplazmu (Mycoplasma hominis), ureaplazmu (Ureaplasma urealyticum) te eventualno gonoreju (Neissseria gonorrhoeae) i trihomonas (Trichomonas vaginalis). Za postavljanje dijagnoze gljivične infekcije kandidom najčešće je dovoljan samo klinički nalaz, odnosno prisutnost karakterističnog iscjetka u rodnici.

Zatim slijedi bimanualni palpacijski pregled tijekom kojeg ginekolog vrlo pažljivo kažiprstom i srednjim prstom jedne ruke ulazi u rodnicu, a drugom rukom izvana palpira donji dio trbuha i određuje položaj, veličinu i oblik maternice i jajnika. Ovaj dio pregleda može izazvati blagu nelagodu, ali ne i bolnost, ali ako se bolnost ipak javi, to je svakako potrebno naglasiti ginekologu. Kod mladih žena koje nisu imale spolni odnos, zbog prisutnosti himena (djevičnjaka) nije moguće obaviti bimanualni pregled unutrašnjih organa kroz rodnicu, nego se to najčešće radi rektalno (kroz debelo crijevo).

Kod žena koje su spolno aktivne, nakon palpacijskog pregleda slijedi transvaginalni ultrazvuk kojim se analiziraju veličina i oblik maternice, debljina njezine stijenke te smještaj, veličina i izgled jajnika. Ultrazvučnim pregledom se mogu otkriti neka patološka stanja poput policističnih jajnika, mioma maternice, urođenih deformacija maternice i dr. Kod žena koje još nisu bile spolno aktivne, umjesto transvaginalnog se izvodi transabdominalni ili transrektalni ultrazvuk.

KAKO SE PRIPREMITI ZA GINEKOLOŠKI PREGLED?
Za ginekološki pregled (uključujući i onaj prvi) nisu potrebne nikakve posebne pripreme. U slučaju da ste u mogućnosti planirati termin pregleda, preporučljivo je da to bude u prvom dijelu ciklusa, neposredno nakon menstruacije (8.-13. dan ciklusa). Preporuča se oprati intimno područje samo vodom ili blagim sapunom namijenjenim za intimnu higijenu, a svakako izbjegavati korištenje agresivnih šampona jer to može umanjiti kvalitetu uzetih cervikalnih briseva i nalaza PAPA testa. Također, najmanje 24 sata prije pregleda nemojte koristiti nikakve lubrikante, kreme ili spermicidna sredstva kako se ne bi „zamaskirala“ konzistencija, boja i miris vašeg prirodno prisutnog vaginalnog iscjetka koji je ginekologu važan za postavljanje određenih dijagnoza ili sumnja na njih. Osim toga, preporuča se izbjegavati spolne odnose najmanje 24 sata prije pregleda te izbjegavati korištenje tampona.

Prije samog ginekološkog pregleda poželjno je da se pomokrite, kako bi vizualizacija unutrašnjih organa transvaginalnim ultrazvukom bila što bolja. Međutim, kod žena koje još nisu započele sa spolnom aktivnosti, poželjno je doći na pregled punog mokraćnog mjehura, s obzirom da se ultrazvuk obavlja preko trbušne stijenke.

U slučaju da bolujete od nekih kroničnih bolesti, ponesite sa sobom svu važniju medicinsku dokumentaciju kako biste ju mogli dati ginekologu na uvid. Preporučamo i da napravite popis pitanja koja želite pitati liječnika kako ne biste zaboravili pitati ono što vas zanima za vrijeme pregleda.

Nekim ženama je ugodnije ako na dan pregleda obuku haljinu, tuniku ili suknju kako bi im odlazak od kabine za presvlačenje do ginekološkog stola bio praktičniji i manje neugodan, ali to je stvar osobne želje i procjene.

Mnoge se žene prije ginekološkog pregleda opterećuju time jesu li depilirane, jesu li obavile pedikuru i sl., a zbog toga često čak i odgađaju sami pregled. Možemo vam sa sigurnošću reći kako ginekolozi za vrijeme pregleda na to ne obraćaju pažnju, stoga vas takve sitnice ne trebaju zamarati.

KOLIKO ČESTO TREBAM IĆI NA GINEKOLOŠKE PREGLEDE?
Ginekološki pregled bi se trebao obavljati jednom godišnje, osim ako vam ginekolog nije naglasio da morate doći i ranije (primjerice svakih tri ili šest mjeseci, ovisno o vašem ultrazvučnom i kliničkom nalazu te nalazu PAPA testa). U slučaju da se javi neka promjena, iznenadne tegobe ili imate pitanja vezana za vaše ginekološko zdravlje, poželjno je da ne čekate vaš godišnji termin, već da se naručite ranije.

Preporuča se da se uz redoviti godišnji ginekološki pregled radi i redovan godišnji ultrazvučni pregled dojki, osobito ako u obiteljskoj anamnezi postoje maligne bolesti dojke. Također, pozitivna obiteljska anamneza na zloćudne bolesti ginekološkog sustava možda će zahtijevati češće ginekološke kontrole, o čemu ćete se dogovoriti s vašim liječnikom.

Redoviti ginekološki pregledi omogućuju pravovremeno otkrivanje eventualno postojećih bolesti spolnog sustava, čime se sprječava njihovo napredovanje, omogućuje rano liječenje i značajno smanjuje vjerojatnost od zaostajanja ozbiljnih posljedica po žensko zdravlje. Redoviti preventivni pregledi jedna su od najboljih odluka koju možete donijeti za očuvanje svog zdravlja, uz usvajanje zdravih životnih navika i brigu o vlastitom fizičkom i mentalnom zdravlju.