Eco-friendly tkanina

Od konoplje, biljke koja se prirodno brzo i vrlo gusto širi bez umjetnih gnojiva, pesticida i herbicida dobiva se izvrsna ekološka tkanina. Kako je i sama svojevrstan korov, konoplja ne dopušta drugom korovu da je ugrozi pa za njezin uzgoj nisu potrebne kemikalije.  

Vlakna konoplje savršena su za oblikovanje bilo kakvih odjevnih ili drugih predmeta. Izdržljiva su, s odličnim svojstvima apsorpcije, a s vremenom, što se više pere, tkanina od konoplje postaje sve nježnija i mekša, za razliku od pamuka, koji s pranjem postaje grublji. Platno od konoplje, osim toga, otporno je na Sunčevo zračenje, vrlo prozračno i hipoalergeno, brzo se suši i odgovara čak i najosjetljivijoj koži.

Zašto je biljka Canabis sativa u nemilosti?

Iako potencijalno višestruko korisna – za proizvodnju tkanine ili sjemenki od kojih se prešanjem dobiva ljekovito ulje bogato esencijalnim masnim kiselinama – industrijska je konoplja u Hrvatskoj indirektno zabranjena!

Biljka Canabis sativa u nemilosti je jer pripada istoj porodici kao i indijska konoplja, Canabis indica, od koje se dobiva droga. Konoplja se tradicionalno na hrvatskom selu sijala sve do 60-ih godina prošlog stoljeća, no kako je u to vrijeme krenula velika međunarodna bitka protiv narkotika, i za uzgoj industrijske, korisne konoplje, odavno su potrebne posebne, administrativno vrlo zahtjevne dozvole, koje su uzgoj te biljke zapravo onemogućile. Iako je njezine prednosti nemoguće nabrojiti na prste, industrijska je konoplja iz Hrvatske nestala.

Ne traži pesticide, 'pije' upola manje vode od pamuka...

Iz nje je moguće dobiti nevjerojatnih 25 tisuća različitih proizvoda – od čvrstog platna, preko kvalitetnog papira do ljekovita ulja, otpada u proizvodnji koji može služiti kao ogrjev, izolacijskog materijala u građevinarstvu... Papir se, primjerice, prije više od dvije tisuće godina proizvodio upravo od konopljinih vlakana, a danas od te otporne biljke, zahvaljujući kojoj bi se mogla znatno smanjiti sječa šuma, nastaje samo pet posto papira u svijetu.

Osim toga, dok je za proizvodnju kilograma konvencionalnog pamuka potrebno čak 700 litra vode, konoplja traži upola manje. Pesticide ne traži uopće, a u procesu bojenja, za razliku od pamuka, reagira na prirodne boje. Nakon tri nasada konoplje, bitno je naglasiti, zemlja ostaje čista, bez teških metala, što je čini podatnom za sadnju bilo koje nove kulture, pa tako i one namijenjene prehrani.