Možda vam je loše zbog hormonske neravnoteže?
Hormoni stvaraju tjelesnu i emocionalnu ravnotežu, no poremete li se, mogu biti uzrok kaosa u tijelu žene. Rastresene, razdražljive, kronično iscrpljene, neotporne na stres, s neredovitim ili bolnim menstruacijama, anksiozne ili čak depresivne, smanjenog libida – mnoge žene ne znaju da se osjećaju loše upravo zbog hormonske neravnoteže.
Mnogi simptomi koje godinama trpimo nerijetko ostaju nepovezane točkice i promatramo ih izdvojeno, kao da jedan s drugim nemaju nikakve veze. No kada bismo povukle crtu između njih i spojile ih kao u onim zadacima za djecu, velika je vjerojatnost da bi nam se umjesto lika psa ili mace pokazala ispisana riječ – hormoni!
Poput domina
Hrana koju jedemo, okolina, trudnoća, naša uvjerenja, proces starenja, sposobnost nošenja sa stresom, općenito životne navike i životni uvjeti kojima smo izloženi, pa čak i izmjena dana i noći utječu na naše hormone. Oni, pak, utječu jedni na druge, i u dobru i u zlu. Hormone je lako zamisliti kao domino – padne li jedan, povući će i druge za sobom. Padne li domino pločica zadužena za kortizol, vrlo vjerojatno pada i pločica hormona štitnjače i ona spolnih hormona.
Iako se popularni mediji, primjerice, već dugo bave spolnim hormonima ili hormonima štitnjače, malo se govori o hormonu koji je upravo na udaru modernog nezdravog načina života – kortizolu. Dr. Sara Gottfried, šaptačica hormonima, kako je nazivaju, liječnica s diplomom harvardskog sveučilišta i učiteljica joge, upravo je tom hormonu posvetila pozornost u svojoj novoj knjizi Hormonska ravnoteža.
Uloga kortizola
Stres napisan jezikom hormona glasi kortizol. Sitne endokrine žlijezde na vrhu bubrega izlučuju nekoliko hormona stresa, uključujući kortizol i DHEA. Kortizol je hormon koji nadzire našu glad, probavu, krvni tlak, budnost i san, tjelesnu aktivnost i kapacitet za nošenje sa stresom. Jedna od ključnih zadaća kortizola jest povećati razinu glukoze u trenucima stresa kako bismo imali dovoljno energije za reakciju borbe ili bijega, tj. za nošenje s iznenadnom zahtjevnom situacijom.
No postane li stanje stresa trajno, energija se iscrpljuje, glukoza sve teže dolazi do stanica, pa može doći do naglog umora, iznenadne vrtoglavice, razdražljivosti i pada razine šećera u krvi. Iako ga povezujemo sa stresom, u optimalnim uvjetima kortizol nam omogućuje da se nosimo sa svakodnevicom. On regulira naš krvni tlak, smanjuje upale, podržava rad imunosnog sustava... Kortizol ima svoj prirodni dnevni ritam. U idealnom slučaju proizvodimo ga u velikoj količini ujutro, manje tijekom dana, vrlo malo navečer i minimalno dok spavamo.
TEST: Imate li visok kortizol?
Prirodni ritam lučenja kortizola
Razina kortizola u našem tijelu najviša je ujutro između šest i osam sati i upravo zahvaljujući toj jutarnjoj eksploziji kortizola ustajemo naspavani i puni energije. Do ponoći kortizol bi morao biti na najnižoj razini kako bismo mirno zaspali, imali čvrst i neprekinut san, a naše se tijelo oporavilo i iscijelilo. No problem nastaje kad smo dulje izloženi stresu.
Tada se prirodni ritam lučenja kortizola može posve poremetiti – pa imamo nisku razinu jutarnjeg kortizola i povišenu razinu večernjega, a to nas dodatno iscrpljuje. Ako smo budni do dugo u noć i ne možemo zaspati ili se budimo noću zbog lupanja srca, vrlo je vjerojatno da se razina kortizola u tijelu povisila. Naše se tijelo, stoga, tijekom noći nije stiglo regenerirati, ujutro se budimo umorni i samo će se najodvažniji oduprijeti sirenskom zovu kave. I tako vrlo brzo upadamo u krug stalnog iscrpljivanja.
Trenutno olakšanje koje stvara dubinsku bolest
Stres je neizbježan, sveprisutan i u sve većem porastu. No on može imati i pozitivan i negativan utjecaj. Neki pri umjerenoj razini stresa cvjetaju, dok se drugi pod njime slamaju. Ipak, dr. Mark Hyman, autor pet bestselera New York Timesa, tvrdi da je čak 95 posto bolesti ili uzrokovano ili pogoršano stresom, a neki drugi izvori navode da je od 75 do 90 posto svih posjeta zdravstvenim ustanovama u SAD-u povezano sa stresnim uvjetima života.
Popularni načini s kojima pokušavamo smanjiti posljedice stresa, poput prejedanja, pijenja kave kako bismo preživjeli dan te redovite konzumacije alkohola i nikotina, ne samo da ne rješavaju neravnotežu kortizola nego stvaraju dodatne zdravstvene probleme. Iako pružaju trenutačno olakšanje, dubinski nas čine bolesnima.
U normalnim uvjetima naše tijelo proizvodi kratki val kortizola, objašnjava dr. Gottfried u svojoj knjizi Hormonska ravnoteža. Naime, taj kratki val kortizola luči se samo kad smo pod stresom, djeluje blagotvorno i zaštitnički. Stresna reakcija je prikladno zvono za uzbunu koje nam pomaže da brzo reagiramo na prijeteću situaciju.
No čim prijeteća situacija nestane, kortizol bi se trebao vratiti na normalnu razinu. Ako vaš kortizol funkcionira pravilno i skladno, tako funkcionira i vaš alarmni sustav.
No kod mnogih se žena taj alarm – taj nalet kortizola – nikad ne isključuje. Klatno, koje bi se trebalo nježno njihati, zaglavljuje se na strani alarma.
To znači da smo stalno u povišenom stanju, napeti i na oprezu. U kasnijim fazama dugotrajne izloženosti stresu razina kortizola može postati i previsoka i preniska te se, isto tako, kretati između ta dva ekstrema, ponekad čak i u rasponu od nekoliko sati u istom danu. Naime, niska razina kortizola posljedica je dugoročne povišene razine kortizola i zadnja je faza rada preopterećenog sustava za regulaciju stresa.
Veza sa štitnjačom
A nevolja obično ne dolazi sama. Kako navodi dr. Gottfried, žene koje dolaze u njezinu ordinaciju s visokim i/ili niskim kortizolom istodobno mogu patiti i od smanjenog lučenja hormona štitnjače ili, pak, disregulacije estrogena i progesterona. I tako se ruši naš domino.
Među posljedicama niske razine kortizola jesu problemi s elektrolitima, fibromijalgija, sindrom kroničnog umora, gubitak koštane mase i moguće frakture te izgaranje (burn-out sindrom), navodi dr. Gottfried.
Povišeni kortizol može prouzročiti zdravstvene probleme među kojima su izrazito visoka razina šećera u krvi, dijabetes i predijabetes (čak i mali porast razine kortizola, poput onog kad unosimo kofein, može povećati razinu šećera u krvi i otpornost na inzulin), pretilost i metabolički sindrom, a može pridonijeti i poremećaju raspoloženja i moždane aktivnosti, pa tako i depresiji, Alzheimerovoj bolesti i multipli sklerozi.
Sporo zacjeljivanje rana, neplodnost i sindrom policističnih jajnika, pogoršanje sna te gubitak koštane mase kod žena u menopauzi također se može dovesti u vezu s povišenom razinom kortizola.
Simptomi visokog i niskog kortizola
Prije nego što laboratorijskim testovima odlučimo ispitati razinu kortizola u krvi, možemo se zapitati imamo li simptome koji poručuju da nam manjka tog hormona ili da ga imamo viška. Dr. Sanja Toljan iz poliklinike Orlando, koja se u svom radu bavi hormonskom ravnotežom, navodi što bi moglo upućivati na probleme. Osoba koja pati od visoke razine kortizola, kaže, ima pojačan osjećaj gladi, želju za slatkim i slanim, potrebu za fizičkim vježbanjem.
Istodobno se ne može opustiti, a na stres reagira vikanjem. To stanje prati i osjećaj unutarnjeg nemira, euforičnost, anksioznost, nesanica, buđenje noću i znojenje, osobito noću. Tu su i misli koje neprestano naviru, iracionalni strahovi te osjećaj stalne „navijenosti“. Osim toga, visoka razina kortizola potiče pohranu goriva na mjestima gdje ga je lako moguće iskoristiti, poput masnih naslaga oko struka.
Kod osoba koje pate od niske razine kortizola dolazi do umora koji dominira tijekom dana, a navečer se stanje popravlja. Krvni je tlak nestabilan, kao i razna šećera u krvi. Izmjenjuju se razdoblja visokog i niskog šećera, pogotovo ako osoba jede slatko. Takva osoba nema snage reagirati na stres, depresivna je i osjeća tjelesnu slabost. Apetit je često smanjen danju, a noću se povećava. Prisutni su i problemi sa želucem, gastrointestinalne tegobe, upalne bolesti kao artritis, kolitis, astma, bronhitis, sinusitis, česte infekcije genitalnog i urinarnog trakta te promjene na koži kao hipo ili hiperpigmentacije, različite autoimune bolesti i tumori.
Promjene životnog stila
„Treba znati da kapacitete nadbubrežnih žlijezda za borbu sa stresom uglavnom nasljeđujemo i ako u ranim godinama života roditelji prepoznaju kojem tipu pripada njihovo dijete, možda će ga u budućnosti spasiti mnogih bolesti“, kaže dr. Sanja Toljan. „Mi se dijelimo na ljude s jakim i slabim nadbubrežnim žlijezdama. Ljudi s jakim žlijezdama puno dulje mogu izdržati stanja visokog kortizola prije nego što pokažu simptome niskog kortizola, a ovi drugi lako pokleknu u stresnim situacijama.“
Neovisno o tome je li vam razina kortizola visoka ili niska, preporučljivo je uvesti promjene u životni stil kako biste smanjili udio stresa u svojem životu. Dobra je vijest da upravo takvi koraci mogu imati odličan učinak. Meditacija, joga, tjelovježba, šetnja prirodom, duboko disanje, čak i orgazam, koji smanjuje stanje povećane budnosti, utječu na uravnoteženje kortizola.
Prehrana i oprost
Također, baš kao što mnoge duhovne tradicije i prakse preporučuju, dobro je vježbati oprost. Znanost je potvrdila da to smanjuje stres i bijes. Usmjerite ga prije svega prema sebi, a onda prema drugima. Jednako je važno pobrinuti se za prehranu. Dr. Gottfried preporučuje ograničiti ili posve izbaciti konzumaciju alkohola i kofeina te u prehranu uključiti riblje ulje i vitamin C. Studije su pokazale da riblje ulje i vitamin C uspješno pridonose smanjenju razine kortizola povećane stresom.
Ako ste dulje izloženi stresu, preporuka je uzeti i vitamin B5 te aminokiseline poput L-teanina, L-lizina u kombinaciji s L-arganinom i L-tirozinom jer, kako navodi ta liječnica, pomažu poboljšanoj reakciji na stres. Kao i kod uobičajene terapije, kad je riječ o određivanju doza, a posebice ako bi se u rješavanje hormonske neravnoteže uključili biljni lijekovi i bioidentični hormoni, potrebno je uzeti u obzir konkretno stanje i eventualnu dijagnozu te se obavezno posavjetovati s liječnikom ili nekim drugim medicinskim stručnjakom.
Test koji otkriva imate li visok kortizol pronađite ovdje
