Aerobni

Prema podacima Američkog društva za srce, umjereno kretanje u trajanju od dva i pol sata tjedno smanjuje rizik nastanka srčanog udara za 20 posto, ali i odgađa razvoj kroničnih bolesti, karakterističnih za stariju dob. Kad smo aktivni, u pokretu, povećavaju se razine dobrog, HDL kolesterola, čija je zadaća čistiti krv i arterije od opasnih naslaga lošeg kolesterola, LDL-a.

Vježbom i kretanjem u tijelo unosimo više kisika, koji zatim krvožilnom sustavu donosi više korisnih nutrijenata. S više kisika, naša nam pluća dopremaju više energije. Kad osoba postane otporna na inzulin, koji glukozi pomaže da uđe u stanice, šećer se gomila u krvi i nastaje dijabetes. Zahvaljujući aerobnom treningu – vožnji bicikla, dinamičnijoj šetnji i drugim umjerenim tjelesnim aktivnostima u kojima će mišići biti aktivni dulje vrijeme, naša će se osjetljivost na inzulin povećati, te i prijenos glukoze u stanice ubrzati.

Anaerobni trening bolji za štitnjaču

U slučaju poremećaja rada štitnjače, u tjelovježbi je potreban oprez. Ako postoji hipertireoza – pretjerano izlučivanje hormona štitnjače – anaerobni je trening – kratkotrajni trening snage, poželjno s utezima – bolji je od aerobnog. Trening snage spriječit će gubitak mišićne mase, karakterističan kod ubrzanog metabolizma u hipertireozi. Pritom je bitno da između dvaju treninga prođe 48 sati, da bi se organizam mogao oporaviti. Aerobni način vježbanja je, s druge strane, bolji izbor za pacijente s hipotireozom – premalim izlučivanjem hormona štitnjače – jer potiče proizvodnju hormona.

Prema riječima psihologinje Nataše Juničić, redovito vježbanje smanjuje simptome depresije i tjeskobe, povećava našu otpornost na stres, ali i poboljšava mentalne sposobnosti. Kod depresije je najbolje kombinirati aerobne vježbe, dakle vježbe niskog intenziteta, poput lagane vožnje bicikla, šetnje, sporijeg trčanja, i anaerobne – vježbe kratkog trajanja i visokog intenziteta, poput dizanja utega. Prve, pozitivne promjene mogu se osjetiti već nakon nekoliko tjedana.

Ako se osjećamo tjeskobno i uplašeno, intenzivne vježbe neće nam pomoći, ali one aerobne, niskog intenziteta, hoće. Ako za njih nemamo pola sata vremena, ističe psihologinja, pet minuta sigurno imamo, što će također biti dobar početak. Kada je riječ o stresu, kretanje više djeluje na njegovu prevenciju nego na ublažavanje simptoma.

Da bismo se maksimalno zaštitili od svakodnevnog uzrujavanja, kaže psihologinja, pomoći će nam aerobne vježbe u trajanju od po dvadesetak minuta, nekoliko puta tjedno. Redovito bavljenje tjelovježbom u ranoj i srednjoj odrasloj dobi usporava pad mentalnih sposobnosti, pa tako i vjerojatnost pojave demencije, odnosno Alzheimerove bolesti, zaključuje psihologinja.