Češnjak
Ne samo da ubija bakterije nego je učinkovit i kod virusnih i gljivičnih infekcija zahvaljujući fitokemikalijama, prvenstveno sastojku alicinu koji ima svojstva slična penicilinu. Češnjak je najbolje primjenjivati „na usta“ jer tako može djelovati na sve unutarnje sustave. Ako ga koristite u ljekovite svrhe, važno je paziti na njegovo podrijetlo i način uzgoja. Za terapijsko djelovanje potrebno je pojesti jedan do dva češnja češnjaka dnevno. Osim što djeluje kao antibiotik, ima i svojstva prebiotika, tj. pomaže rastu zdrave crijevne flore i „dobrih“ bakterija.
Med manuke
Med biljke manuke, koja raste na Novom Zelandu, pokazao je iznimna antibakterijska i antimikrobna svojstva. Suzbija bakterije koje uzrokuju kožne infekcije, a pomaže i u zarastanju rana. Neka istraživanja pokazuju da je učinkovit protiv želučane infekcije bakterijom Helicobacter pylori, čak i onda kad je kura antibioticima nedjelotvorna. Učinkovito djeluje i protiv upornih bakterijskih infekcija grla i dišnih putova. Svoje djelovanje ova vrsta meda ima zahvaljujući dvama sastojcima. Jedan je vodikov peroksid koji ima poznato antiseptično djelovanje te aktivnom sastojku metil-glioksalu koji ima snažno antibakterijsko svojstvo. Dr. Lejla Kažinić Kreho preporučuje kombinirati ga s cejlonskim paprom koji također ima antibakterijsko djelovanje i jača imunosni sustav.
Đumbir
Zahvaljujući bioaktivnim komponentama gingerolima, shogaolima i zigeronima, đumbir ima protuupalno, antioksidacijsko i antibakterijsko djelovanje. U Japanu se đumbir uvijek poslužuje uz sushi kako bi se, među ostalim, spriječilo trovanje hranom, tj. sirovom ribom. Istraživanja su pokazala da aktivne tvari iz đumbira ubijaju patogene bakterije kao što su salmonela, Listeria i Campylobacter. Najjače djelovanje imaju sirovi i ukiseljeni đumbir. No, osobe koje uzimaju sintetske lijekove za razrjeđivanje krvi trebaju biti oprezne jer i sam đumbir ima to svojstvo.
Kurkuma