Meteoropatija - kako vrijeme djeluje na um i tijelo

Osjetljivi na vrijeme

Tako je kineski Žuti Car ili Huangdi prije više od 4600 godina u svom Kanonu medicine, jednom od najvažnijih tekstova kineske medicine, istaknuo i utjecaj vremena na zdravlje, primjerice, hladnoće na pluća.

Ajurveda, jedna od drevnih medicina indijskog potkontinenta, navela je detaljne upute za životni stil za sva godišnja doba koje, ako ih se osoba pridržava, pomažu da se vremenske promjene lakše prebrode te da se zdravlje održi optimalnim. Još je i starogrčki liječnik Hipokrat, otac suvremene medicine, prije 2500 godina u svom djelu Zrak, voda i tlo isticao važnost uzimanja u obzir i vremenskih prilika kad se procjenjuje zdravstveno stanje osobe i određuje terapija.

Kobna južina

Ljudi su odavno svjesni utjecaja vremenskih prilika na psihu pa je, primjerice, još u Dubrovačkoj Republici postojala odredba da se za vrijeme južine (jugo) i šiloka (široko) nikad ne vijeća i ne donose odluke, a i zločini počinjeni za vrijeme južine bili su blaže tretirani zbog lošeg utjecaja tog vjetra na raspoloženje i uračunljivost.

Čak se i dan-danas u zapadnoj Austriji te nekim dijelovima Švicarske fen, tipičan suh i topao alpski vjetar, ponekad uzima kao olakotna okolnost pri određivanju kazne. Dok puše taj vjetar, velik dio populacije pati od migrena, a neki čak i od psihoza, učenicima znatno opada pažnja pa neke austrijske škole, primjerice, u gradu Innsbrucku, čak odgađaju ispite.

Kako bi se pratili utjecaji vremenskih prilika na ljude, početkom 20. stoljeća razvila se i posebna grana meteorologije – humana biometeorologija. Njen cilj je pratiti vremenske prilike, njihov utjecaj na pojavu određene bolesti te razvijati akcije sa svrhom prevencije pojava akutnih bolesti i olakšanja tegoba kroničnih bolesnika. Tako se, primjerice, bolesnicima koji pate od problema kardiovaskularnog sustava može preporučiti izbjegavanje napora tijekom velikih vrućina i redovito konzumiranje tekućine, a zbog magle i niskih temperatura plućnim bolesnicima i astmatičarima može se savjetovati oprez i primjerena zaštita.

Ljudsko tijelo prekrasna je tvorevina koja ima svojstva brzog prilagođavanja vanjskim prilikama. Nekoć je čovjek bio jako povezan s prirodom, no zbog suvremenog načina života ta poveznica postaje sve slabija.

Svakodnevne aktivnosti pretežno se odvijaju u zatvorenim, često klimatiziranim prostorima, što smanjuje i sposobnost prirodne prilagodbe našeg organizma različitim vremenskim uvjetima. Zimi smo naviknuli boraviti u (pre)grijanim, a ljeti u (pre)rashlađenim prostorijama, čime slabimo tjelesne mehanizme samoregulacije.

Naša su tijela sve manje sposobna optimalno reagirati na nagle vremenske promjene zbog kojih možemo početi osjećati zdravstvene tegobe. Meteorološke prilike pri duljem zadržavanju iznad određenog područja dopuštaju prilagodbu organizma.

No, nagle promjene vremena mogu pridonijeti pojavi ili pogoršanju zdravstvenih tegoba, tj. izazvati osjetljivost na vrijeme. Ako se organizam brzo ne prilagodi novonastalim meteorološkim situacijama, može reagirati burno, pri čemu mogu nastati razne psihičke i fizičke tegobe. Osjetljivost na vrijeme znana je kao meteoropatija ili meteorotropizam, a u današnje vrijeme vrlo je česta. Prema nekim procjenama, čak 40 - 60 posto ljudi pati zbog vremenskih prilika, odnosno meteoropati su.

Promjene raspoloženja

Dr. Angelico Brugnoli s Instituta za klimatološku medicinu Sveučilišta u Milanu meteoropatiju definira kao skupinu simptoma i reakcija koje se očituju kada nastupi promjena jednog ili više meteoroloških elemenata – temperature i vlažnosti zraka, vjetra, atmosferskog tlaka, oborina i grmljavine te efekta ionizacije.

„Naj­osjetljiviji su kronični bolesnici, starije osobe, djeca, osobe koje su ranije pretrpjele razne povrede, ali i potpuno zdravi ljudi mogu osjećati nepovoljne vremenske prilike“, objašnjava dr. sc. Ksenija Zaninović, voditeljica Službe za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda. Vremenske promjene mogu različito utjecati na nas.

Kad smo zdravi, mogu se javiti „samo“ promjene raspoloženja, smanjena koncentracija, poremećaji spavanja, tjelesna slabost, umor ili bolovi. Ako već patimo od neke kronične bolesti, kao što su visoki krvni tlak, srčane i plućne bolesti te reumatizam, simptomi će se pojačati upravo zbog vremenskih promjena. Tegobe kod osjetljivih osoba obično počinju do tri dana prije promjene vremena te traju koliko traje i nepovoljan vremenski period, no često čak i dan-dva dulje.

„Meteoropatija je skup simptoma, a ne bolest. Općenito, ne možemo pobjeći od određene vremenske situacije, ali joj se možemo prilagoditi, primjerice rashlađivanjem ili zagrijavanjem“, napominje dr. Zaninović. Često kao glavnog krivca svom umoru, lošem raspoloženju ili bolovima spominjemo pad tlaka zraka. Vrijeme nam često može poslužiti i kao izlika za loše osjećanje ili bezvoljnost, zbog čega si dajemo pravo, primjerice, popiti još jednu kavu ili odgoditi obaveze.

Dr. Zaninović, međutim, objašnjava kako pad tlaka zraka uopće ne mora imati bilo kakav utjecaj na tijelo i raspoloženje jer su promjene tlaka koje tada nastupaju manje nego kada planinarimo.

PageBreak

Ipak, na pojavu meteoropatije utječu i drugi čimbenici osim atmosferskog tlaka – mijenjaju se i temperatura, vjetar, vlažnost zraka i elektromagnetsko polje.

Tako, primjerice, dolazak hladne fronte potiče pojačano stvaranje hormona stresa ACTH-a, koji luči prednji režanj hipofize, što može uzrokovati osjećaj tjeskobe i razdražljivosti.

Istovremeno, hipofiza smanjuje lučenje endorfina, prirodnog sredstva protiv bola, zbog čega se prag bola znatno smanjuje, a subjektivni osjećaj bola pojačava. Upravo zbog toga se povećava osjetljivost mišića, tetiva i živaca na bol koji osjećamo u obliku glavobolja, bolova u mišićima i kostima.

Skloni stresu

Umberto Solimene, ravnatelj Centra za istraživanja medicinske bioklimatologije, biotehnologije i prirodnih lijekova Sveučilišta u Milanu, međutim, ističe da je meteorološki element samo sporedan uzrok meteoropatiji. To znači da stresni vremenski poremećaji ne mogu utjecati na psihofizički sustav koji i inače ne bi reagirao na druge stresne situacije, primjerice, emocionalne.

Ako smo sretni i zadovoljni, vremenske promjene nas neće dovesti do depresije ili tjeskobe. Jednako tako, ako nam je mišićno-koštani sustav zdrav, vrijeme nam neće odjedanput uzrokovati bolove u križima. Dakle, problemi nastaju jedino ako već postoje neke predispozicije za njih. Dr. Robert Newlin Jamison, profesor psihijatrije i anesteziologije na Medicinskom fakultetu sveučilišta Harvard, navodi nekoliko mogućih teorija o vezi između vremenskih prilika i zdravstvenih tegoba.

Ističe da na većinu ljudi, posebice u slučaju bola, zapravo djeluju promjene atmosferskog tlaka. Visok atmosferski tlak, smatra on, gura tkiva koja okružuju zglob i ne dopušta im da se šire. Često i prije nego što nastupe loši vremenski uvjeti, atmosferski tlak pada. Tada niži tlak manjom snagom gura tkiva, što im dopušta da se prošire, a proširena tkiva onda, pak, stvaraju pritisak na sam zglob.

Riječ je o mikroskopskim razlikama koje teško možemo drukčije primijetiti osim vlastitim, subjektivnim osjetom. Osobe s artritisom i drugim vrstama kroničnog bola te one koje su pretrpjele neke ozljede imaju pretjerano osjetljive živce koji reagiraju na promjenu atmosferskog pritiska na tijelo. Većina ljudi, međutim, tu suptilnu promjenu nikad neće osjetiti.

Zakoni fizike

Hladno i vlažno vrijeme može pogoršati bol zatezanjem mišića i ligamenata. Druga, slična teorija koja također koristi zakone fizike da bi objasnila zašto osjećamo bolove tijekom promjena vremena, kaže kako zbog pada atmosferskog tlaka dolazi do širenja tekućina i plinova, a samim time i tekućine koja okružuje zglobove pa može nastati pritisak na tkivo koje je upaljeno ili povrijeđeno te se u tom slučaju bol povećava.

Važno je imati na umu da nagli dolazak i hladne i tople fronte povećava učestalost srčanih i moždanih udara. Za vrijeme hladnoće krvne žile se sužavaju kako bi se smanjilo otpuštanje topline. Zbog toga dolazi do povećanja otpora u kardiovaskularnom sustavu, srce se dodatno opterećuje i krvni tlak raste.

Tijekom vrućina krvne žile se šire (kako bi se otpustio višak topline iz tijela) i krvni tlak pada. Obje pojave nepovoljno djeluju na osobe s kardiovaskularnim tegobama i kroničnim respiratornim bolestima.

U rashlađivanju tijela pomaže i pojačano znojenje, no time dolazi i do gubitka tekućine koju trebamo redovito nadoknađivati jer može doći do dehidracije. U tom se slučaju mozak slabije snabdijeva krvlju te se mogu javiti vrtoglavice i nesvjestice. Također, krv postaje gušća, čime se povećava njena sklonost zgrušavanju te mogućnost nastanka srčanog ili moždanog udara.

Posebna osjetljivost na prijelazu godišnjih doba

Promjene godišnjih doba često osjećamo na svojoj koži, a možda najsnažnije osjećamo prelazak zime u proljeće. Tada se mogu razviti brojni problemi s dišnim i probavnim sustavom. U tom vremenskom razdoblju vrlo su izražene promjene i nestabilnosti vremena, zbog kojih se mogu pojačati tahikardije, glavobolje i migrene, žgaravica i grčevi u želucu. Najčešći je tzv. sindrom proljetnog umora, koji je posljedica životnog stila tijekom zime koji karakteriziraju premalo kretanja i konzumiranje teške hrane.

Prijelaz proljeća u ljeto uglavnom ima blagotvorne učinke na organizam, no veliku pažnju treba obratiti na jako tople ljetne dane i izbjegavati velike vrućine, što je posebno važno za osobe koje pate od kardiovaskularnih problema, osobe koje imaju kamence u mokraćnim kanalima ili žučnom mjehuru te osobe koje boluju od kroničnih i akutnih bolesti probavnog sustava.

Razdoblje prelaska ljeta u jesen donosi blagu klimu bez ekstremnih vremenskih uvjeta i poremećaja, za razliku od ljeta i zime. Opasnosti koje se mogu javiti tijekom jeseni odnose se posebice na neurolabilne osobe koje mogu imati napadaje tjeskobe ili razdoblja depresije. U ovom periodu treba se posvetiti tim simptomima kako se ne bi pogoršali tijekom zime.

Česte su i upale dišnih putova te povećan broj upala zglobova, posebice kod starijih, slabijih osoba. U razdoblju kad se jesen pretvara u zimu trebamo paziti da smo i dalje tjelesno aktivni kako ne bi došlo do naglog povećanja tjelesne mase, što bi zajedno s hladnoćom moglo uzrokovati bolove u zglobovima.

Poruke prirode

Koliko god već dugo znali da smo dio prirode, istinski ćemo to osvijestiti tek onda kad sve što nam priroda pruža, makar to bili depresija, glavobolja ili kronični umor, prihvatimo kao njen dar, kao dublji uvid u nešto što nam dosad nije bilo jasno. Prihvatimo tegobe koje nam se javljaju pri vremenskim promjenama kao upozorenje da se još više trebamo okrenuti sebi i svome psihofizičkom zdravlju te, ponajviše od svega, produbiti svoju vezu s prirodom i finije osluškivati njene poruke.