Kronični višak kiseline

Acido-bazna ravnoteža organizma nema veze sa želučanom kiselinom, odnosno, ne radi se o pH-vrijednosti želuca, već o pH-vrijednosti tjelesnih tekućina i tkiva.

Jednako kao i hrana, moderan način života potiče acidozu organizma. Prehrana suvremenog čovjeka obiluje proteinima, žitaricama i šećerima, a svi listom zakiseljuju organizam. Alkalna hrana, u prvom redu povrće, kronično nedostaje u prehrani Europljana koji su u zadnjih 50 godina potrošnju povrća smanjili 2.5 puta. Količina povrća i njegova moć alkalizacije nije dovoljna za neutralizaciju suviška kiseline. Stimulansi kao što su kava, čokolada, cigarete, čaj, alkohol, s kojima počinje dan većine ljudi, izrazito su kiseli, a tome treba pridodati stres te premalo (ali katkad i previše!) tjelesne aktivnosti.

Testirajte sami svoj pH

Preporučljivo je dva puta tijekom dana provjeriti pH-vrijednost uz pomoć traka za pH, čime se može odrediti eventualni disbalans te trenutno reagirati na potrebe tijela.

Ako se pH-vrijednost jutarnjeg urina kreće između 6.0 i 6.5 te navečer između 6.5 i 7.0, funkcije tijela su usklađene i unutar su zdravog omjera. Tijekom dana pH sline treba se kretati između 6.50 i 7.5. Najbolje je pH urina i sline kontrolirati sat prije i dva sata poslije obroka. Testiranjem urina dobivamo uvid u sposobnost tijela da izluči kiseline te asimilira minerale, pogotovo kalcij, magnezij, kalij i natrij. Ovi minerali služe kao puferi, odnosno tvari koje pomažu postići i održati acido-baznu ravnotežu.

No čak i s dovoljnim količinama pufera, razine kiselih ili lužnatih nusprodukata metabolizma mogu postati ekstremne. Urinom tijelo izlučuje višak kiselih tvari koje se ne mogu neutralizirati djelovanjem pufera. Ako je prosječan pH urina ispod 6.5, tjelesni puferski sustav je preopterećen, tkiva i krv opterećeni kiselim ostacima metabolizma, a organizam u stanju "autointoksikacije".

Što može prouzročiti acidozu

Većina ljudi kod kojih je narušena acido-bazna ravnoteža je u stanju povećanog aciditeta, odnosno pretjerane kiselosti organizma. Ona tjera tijelo da krade minerale (Ca, Mg, Na, K) iz vitalnih organa i kostiju kako bi neutraliziralo kiseline i omogućilo njihovo izlučivanje urinom. Stanje aciditeta može kontinuirano i gotovo neprimijećeno opterećivati organizam, ostavljajući nepopravljivu štetu.

Svaki organ ima svoj pH, npr:

želudac: 1,5-3

urin i slina: 6,4

krv: 7,35

tanko crijevo: 6,5

Prehrana

Važno je kombinirati hranu prema njenom utjecaju na pH krvi. Općenito je pravilo prilikom spravljanja obroka: 25-30 % kiselih namirnica i 75-70 % lužnatih.

Trebalo bi se vratiti prehrambenim navikama naših predaka i povećati unos povrća, voća, neobrađenog mesa, cjelovitih žitarica i sl. Također, pokušati na sve načine djelovati tako da se smanji stres.

Napomena: iz svake grupe kiselih ili lužnatih namirnica treba isključiti one koje nam ometaju probavu ili izazivaju alergijsku reakciju.

Srednje alkalne namirnice:

Bademi, šparoge, avokado, svježi grašak, cikla, mrkva, endivija, špinat, okra (ostatak nakon spravljanja tofua), cukini tikvice, papaja, kivi, grožđice, kruške, jabuke, brokula, banane, kupine, maline, grožđe, suhe marelice, šljive, zeleni čaj, rižin slad, ječmeni slad.

Nisko alkalne namirnice:

Alfalfa (lucerna), divlja riža, artičoke, svježi grah, kupus, kelj, celer, cikorija, kokosovo mlijeko, kukuruz svježi mladi, krastavci, daikon, repa, češnjak, poriluk, đumbir, radič, kelp alge, koraba, salata, acidofilni jogurt, sirutka, kefir, gljive, marelice, breskve, većina bobičastog voća, limun, trešnje, guava, mango, dinje, lubenice, nektarine, rabarbara, umeboši šljive, suncokretove sjemenke, kurkuma, ljuta paprika, miso, morska sol, stevija, protein sirutke, tempeh, bučine sjemenke, lan, tamari, jabučni ocat, probiotici, mineralna negazirana voda, kombucha, pileća prsa.

Neutralna ulja: Hladno prešana ulja: maslinovo, sojino, laneno

Izrazito kiselo:

Alkohol, kruh, kava, kukuruz suhi i proizvodi od kukuruznog brašna, senf, lijekovi, sva brašna, med, kikiriki, riža sve vrste, soja, sojine pahuljice, tofu, tjestenina, šećer, masni sirevi, svinjetina, junetina, govedina, riba, lignje, školjke, tuna, sardine, škampi, kakao, pšenične pahuljice, duhan, pivo, umjetna sladila, kobasice, acetilsalicilna kiselina, kemikalije, herbicidi, pesticidi.

Kiselo:

Suhi grah, sušeni kokos, sok od brusnice, jaja, voćni želei, marmelade, džemovi, alkoholni ocat, čokolada, sladoled, mlijeko, maslac, margarin, vinski ocat, kokice, instant pahuljice, sol, krekeri, keksi, grickalice, industrijski voćni sokovi, gazirana pića i mineralna gazirana voda, papar, salatni dresing, majoneza, smrznuta i konzervirana hrana, borovnice, naranče brusnice, leća, pšenica, njoki.

Kisela ulja: Avokadovo, suncokretovo, kanola, sezamovo


U tijeku je upis u školu nutricionizma od 135 sati koja vas osposobljava za zvanje savjetnika za prehranu i suplementaciju. Više informacija potražite na www.galbanum.hr