Svima nam je poznato da neugodne emocije mogu izazvati tjelesne reakcije poput glavobolje, loše probave ili osipa, no i neravnoteža u tjelesnim sustavima može loše utjecati na raspoloženje. Drevni sustavi liječenja kažu da ako lučimo ...
Izvor: Profimedia
Još je kralj David govorio da je veselo srce izvrstan lijek, a da neveseo duh suši kosti. Ove riječi prekrasno sažimaju mudrost mnogih starih sustava liječenja poput ajurvede, siddha medicine i tradicionalne kineske medicine. U svim starim civilizacijama davno je utkano znanje da su um, tijelo i duh povezani te da je za dug i srećom ispunjen život potreban njihov sklad. Oni djeluju jedni na druge u neprestanoj igri energija.
Kemijske poruke
Emocije i misli su oblici energije koja, poput električne energije, teče kroz naše tijelo. Svaka emocija i svaka misao ima drukčiju frekvenciju koja pokreće ispuštanje određenih neuropeptida i hormona. Neuropeptidi su kemijske tvari koje nose kemijske „poruke“ (emocije i misli) između živčanih stanica našeg tijela, stvarajući fiziološki odgovor. Naš organizam proizvodi stotine različitih neuropeptida, od kojih svaki upravlja nekim drugim fiziološkim funkcijama.
Tako, primjerice, sreća, užitak i smijeh potiču otpuštanje endorfina, „hormona sreće“, koji smanjuje bol i umanjuje tjeskobu i napetost, opušta mišiće i osnažuje naš imunosni sustav. Dakle, pomaže nam da se osjećamo dobro. U suprotnoj situaciji, dok smo, primjerice, prestrašeni, tjeskobni ili pod stresom, luče se hormoni poput adrenalina, noradrenalina i kortizola. Oni, pak, uzrokuju ubrzan rad srca, ubrzano plitko disanje, lagano znojenje te napinjanje mišića.
U izuzetno stresnim situacijama ili kad stres traje pretjerano dugo, povećava se lučenje želučane kiseline. Takvo prekomjerno i predugo lučenje kiseline remeti funkcioniranje svih sustava u tijelu. Naime, te promjene na tjelesnoj razini, koje nas izbacuju iz ravnoteže, djeluju na nevidljivi dio nas – naše emocije, psihu i količinu vitalne energije kojom raspolažemo.
žena se smije
Izvor: Profimedia
Umorni i bezvoljni
Prema naturopatiji ili prirodnoj medicini, ako ne dođe do potpunog pražnjenja crijeva, na materiji koja se u njima nakuplja s vremenom se počinju razmnožavati brojne bakterije.
One stvaraju toksične plinove koji potom kroz stijenke crijeva prelaze u krvotok i kolaju cijelim tijelom. To znači da svaka stanica i tkivo bivaju natopljeni toksičnom krvlju te im je time dodatno otežan njihov proces detoksikacije. Kad takva krv dopre do mozga, možemo se početi osjećati umorno i bezvoljno, s čestim razdobljima letargija, pa čak i depresije.
Tradicionalni sustavi iscjeljivanja prepoznaju da hlapljenje želučane kiseline može uzrokovati tegobe sa sinusima i kožom, no mogu nastati i neki problemi povezani s duševnim zdravljem. Naturopati vjeruju da povišena razina želučane kiseline može utjecati na mozak te se očitovati naglim promjenama raspoloženja – često u obliku ispada mrzovolje, ljubomore i ljutnje, pa čak i mržnje.
Kao provjereno rješenje za takva raspoloženja naturopati preporučuju nekoliko dana terapije sokovima – kada obroke treba zamijeniti svježim sokovima od voća i povrća. Nakon takvog posta treba prilagoditi prehranu, isključiti prženu hranu, povećati unos svježih sirovih namirnica bogatih vlaknima te povećati unos vode.
Emocije i imunitet
I znanost novijeg vremena prepoznaje da pomoću misli i emocija možemo upravljati tijelom i cjelokupnim zdravljem. Time se bavi psihoneuroimunologija, grana znanosti koja proučava povezanost emocija s djelovanjem imunosnog, živčanog i endokrinog sustava. Moglo bi se reći da su misli i emocije prvi korak prema tjelesnim reakcijama. Svaki put kada nešto pomislimo, to izaziva određenu emociju koja pokreće određenu tjelesnu reakciju.
Tako nam se, primjerice, zbog ljutnje napinju mišići, a krvni tlak raste; tuga uzrokuje suze koje nas mogu opustiti; sreća izaziva smijeh koji nas može energetski napuniti... Jednako tako, kada smo prestrašeni ili nervozni, usta nam se suše, a dlanovi znoje. No kako mijenjamo svoje misli, tako će se promijeniti i tjelesne reakcije na njih, smatraju ajurvedski mudraci koji su oduvijek isticali da um upravlja tijelom. Um je odgovoran za percepciju, razmišljanje, razumijevanje i odlučivanje.
Negativno razmišljanje, stoga, slabi ojas (snagu), tejas (unutarnji sjaj) i pranu (životnu energiju), a na fizičkoj razini imunosni sustav, slezenu i ostale, za život važne organe. Također, ova tisućljetna znanja na negativne osjećaje gledaju kao na emocionalne toksine. Ako ih ne izbacimo iz tijela unutar određenog vremena, mogu uzrokovati razvoj duševnih poremećaja, poput neuroze ili depresije. Ako ova stanja i nakon toga nastavimo ignorirati, lako je moguće da će se razviti u teže duševne poremećaje.
