Vrlo mala količina hormona stresa kod žena izaziva emotivni vrtlog, stoji u najnovijem istraživanju američkog Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje, koje je time samo potvrdilo uvriježeno mišljenje (uglavnom pripadnika muškog spola) kako životom ljepšeg spola upravljaju hormoni.

Kako su muškarci, stoji nadalje u studiji, na takav hormonalni utjecaj gotovo imuni, znanstvenici kažu da ovo istraživanje pomaže u objašnjavanju razlika između muškaraca i žena te načinu na koji oba spola kontroliraju svoje emocije. Veliki utjecaj hormona zasigurno je i razlog što znatno više žena nego muškaraca pati od depresije i anksioznosti. Žene su, naime, dvostruko izloženije stresu pa mu se i teže odupiru.

Biološki prenositelji poruka

No, stručnjaci još uvijek ne znaju objasniti zašto su muškarci i žene toliko različiti u emocionalnom smislu. Ipak, ne slažu se svi s rezultatima ovog istraživanja jer postoje i brojne druge studije koje su pokazale kako žene puno bolje reagiraju u kriznim situacijama te da su često bolje od muškaraca u iznimno stresnim slučajevima.
No, jedno je sigurno, hormoni znatno utječu na kvalitetu našeg života, kako emocionalnog tako i fizičkog.

Hormoni su ključni biološki prenositelji poruka unutar svakog organizma, kemijski spojevi koje luče žlijezde, a krvlju putuju do svojih odredišnih stanica. U stanicama se vežu za određene receptore i potiču stanicu da obavlja neke od svojih funkcija.

Cjelokupni sustav koji se sastoji od žlijezda, hormona i receptorskih stanica naziva se endokrini sustav i o njemu ovisi kako naše tijelo regulira većinu životnih funkcija. Ljudima su najčešće poznati hormoni kao što su estrogen, testosteron, inzulin ili melatonin, te žlijezde koje se najčešće spominju kao što su jajnici, nadbubrežna žlijezda, štitnjača, gušterača…

No, naše tijelo funkcionira sa znatno većim brojem hormona, a moderna je medicina otkrila i kako neka tkiva luče endokrine hormone pa je tako, uz već poznate, naše tijelo isprepleteno mrežom i manje poznatih hormona.

Hormonalne promjene

Koncentracija hormona u našem tijelu stalno se mijenja pod utjecajem vanjskih i unutarnjih uvjeta. Čak i nezamislivo male varijacije tih koncentracija mogu imati značajni utjecaj na funkcije kao što su puls, funkcije imunog sustava, emocije ili mogućnost spavanja, začeća… Efekt hormona uvjetovan jednako i ‘timingom’ izlučivanja i vezanja te njegovom koncentracijom.

Krvne pretrage kojima se može ustanoviti kakva je hormonska slika vašeg organizma preduvjet su prevencije mnogih bolesti i vrlo učinkovit putokaz u načinu liječenja. Osim toga, nalazi su gotovi isti dan pa se liječenju može pristupiti odmah.

Tri najčešće pretrage hormona

Tri najčešće hormonalne pretrage koje se na brz, jednostavan i bezbolan način mogu obaviti u malo boljim medicinsko-biokemijskim laboratorijima ili poliklinikama su:

  • Progesteron: pripada skupini steroidnih hormona, ženski je spolni hormon i zajedno s estrogenima sudjeluje u regulaciji menstrualnog ciklusa. Povišena koncentracija progesterona u serumu nalazi se kod urođene hiperplazije nadbubrežne žlijezde, kao i kod tumora jajnika, a snižena koncentracija progesterona javlja se kod insuficijencije žutog tijela, membranozne dismenoreje, ljuštenja endometrija ili premenstrualne tenzije.
  • Testosteron: androgeni hormon, kod žena služi u dijagnostici uzroka neplodnosti, sindroma policističnih jajnika, Klinefelterova sindroma te kod sumnje na tumore jajnika ili nedovoljnu funkciju jajnika. Kod muškaraca se testosteron određuje kod sumnje na smanjenu proizvodnju testosterona, primjerice, hipogonadizam, terapija estrogenima, kromosomske aberacije te kod ciroze jetre.
  • Tiroksin: Normalna je funkcija štitnjače stvaranje i izlučivanje hormona u krv što je čini žlijezdom s unutarnjim izlučivanjem. Ti se hormoni nazivaju jodtironini i od ukupne količine izlučenih hormona 90% čini tiroksin ili T4, 10% trijodtironin ili T3. Određivanje T4 vrlo je važno u procjeni funkcije štitnjače.

Koncentracija T4, a obično i T3, povišena je u primarnoj hipertireozi, meningokoknom meningitisu, virusnom hepatitisu, malariji, toksičnoj guši, hipertiroidizmu, subakutnom tiroiditisu, Hashimotovoj bolesti, porfiriji, akutnim psihijatrijskim stanjima, u ovisnosti o drogama, posttraumatskom stresu, depresiji, alkoholnoj cirozi, preeklampsiji te nasljednoj skoliozi.

Izvor: Elle.hr