Pojam plava zona skovao je demograf dr. Michel Poulain 2000. godine istražujući iznimno visoku koncentraciju stogodišnjaka na Sardiniji u Italiji. Nekoliko godina kasnije, 2005. godine, istraživač i autor Dan Buettner, radeći s demografima i epidemiolozima, identificirao je dodatne plave zone u kojima su ljudi uživali u dugovječnosti, piše Verywell Mind.
Trenutno postoji pet plavih zona:
- Okinawa, Japan
- Sardinija, Italija
- Icaria, Grčka
- Nicoya, Kostarika
- Loma Linda, Kalifornija
„U plavim zonama, dugovječnost dolazi od jednostavnog, dosljednog načina života i navika koje su prirodno utkane u svakodnevni život“, kaže dr. Asare Christian, liječnik specijaliziran za stanično zdravlje i dugovječnost. Zanimljivo je da se u ovome slučaju ne radi o navikama koje su teško dostižne većini, nego upravo suprotno - baš svi ih mogu uklopiti u vlastitu svakodnevicu!
1. Prehrana i prehrambene navike
Dijete u plavim zonama odražavaju mediteranski obrazac prehrane koji ograničava unos dodane soli i šećera te je bogat biljnom hranom, ribom i zdravim mastima poput maslinovog ulja, tvrdi Shelley Balls, registrirana dijetetičarka, registrirana dijetetičarka.
Uravnotežena prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, vlaknima i probioticima podržava regulaciju raspoloženja i kognitivne funkcije. S druge strane, prehrana koja obiluje šećerom i prerađenom hranom može pogoršati promjene raspoloženja, maglu u mozgu i simptome anksioznosti i depresije.
2. Pravilo 80%
Jedite dok ne budete siti 80% umjesto 100% kako biste izbjegli prejedanje i povezane zdravstvene rizike.
Svjesna prehrana potiče nas da usporimo i zapravo slušamo svoja tijela. Ako vas zanima više detalja o tome što svjesno jedenje zapravo znači, pogledajte ovdje.
3. Tjelesna aktivnost
Zajednice plavih zona daju prednost svjesnom kretanju u odnosu na strukturirane vježbe. Razmislite o redovitim aktivnostima niskog utjecaja poput hodanja, vrtlarstva, kuhanja i vožnje bicikla.
„Svako jutro pozdravljam sunce, uzemljujem se u našem prekrasnom vrtu u džungli i pripremam doručak sa svježe ubranim organskim voćem i povrćem“, dijeli Yuko Adachi, japanska vizualna umjetnica koja se s obitelji preselila iz Švicarske u Kostariku kako bi živjela upravo u plavoj zoni.
4. Osjećaj svrhe
Ljudi u plavim zonama također imaju snažan osjećaj svrhe. Na primjer, stanovnici Okinawe prakticiraju Ikigai, japanski koncept koji potiče ljude da pronađu „razlog za postojanje“. Slično tome, stanovnici Nicoye žive po Plan de Vida ili „svrhi duše“ koji potiče svjestan život usklađen s vlastitim vrijednostima.
Poznavanje vlastite svrhe pruža smjer i smisao, posebno u teškim vremenima. Također, jača samopoštovanje, smanjuje osjećaje beznađa i održava nas motiviranima i angažiranima.
5. Društvene veze i pripadnost
Zajednice u plavim zonama napreduju zahvaljujući značajnim društvenim vezama. Sardinci, na primjer, imaju blisko povezane zajednice i obiteljski usmjeren način života. „Cijenimo svoje društvene strukture“, kaže Claudia Tavani, bivša odvjetnica za ljudska prava koja je postala putnička blogerica, a rođena je i odrasla na Sardiniji.
Nazovite prijatelja, podijelite obrok s obitelji, pridružite se klubu ili se prijavite za volontiranje. Čak i kratke, 10-minutne mikro-veze mogu vam podići raspoloženje.