Fizički simptomi stresa

Podrazumijeva se da je kronični stres težak za um, ali može biti težak i za tijelo, i to na puno različitih načina. Fizički simptomi stresa mogu kretati od gastrointestinalnih tegoba do čupanja kose.

Stručnjakinja za integrativnu medicinu i autorica knjige Anxiety 101, dr. Eudene Harry za portal mbg objašnjava fizičke znakove stresa na koje treba paziti i što treba poduzeti po tom pitanju. 

Fizički znakovi stresa:

1. Problemi s crijevima

Prema Harry, jedno od najčešćih mjesta stresa je u crijevima. Kroz fascinantnu vezu crijeva i mozga, mikrobi u našim crijevima mogu utjecati na naše raspoloženje i obrnuto. Crijeva mogu signalizirati probleme uzrokovane stresom kroz simptome kao što su nadutost, mučnina i nepravilan rad crijeva (uključujući proljev), kaže Harry.

2. Bolovi

Od bolova u čeljusti do glavobolje, ne nedostaje bolova koji mogu proizaći iz stresa. "Tenzijske glavobolje su česte", primjećuje Harry, a ako stišćete čeljust kad ste pod stresom, to može pogoršati glavobolju, uz nadraživanje vilice.

Kad god zadržimo napetost u tijelu, često ćemo je osjetiti i u gornjem dijelu leđa i ramenima, jer postoji tendencija zatezanja u tim područjima kad se ne možemo opustiti.

3. Tjeskobne navike

Neki ljudi možda ne osjećaju previše fizičkih simptoma, ali primjećuju da svoj stres i tjeskobu usmjeravaju u neku nervoznu naviku. Harry objašnjava stvari poput grickanja noktiju, povlačenja trepavica i čupanja kose. "To nije nešto što ljudi svjesno rade", napominje ona. "To je poput nervozne navike koju razvijaju kao odgovor kada postanu tjeskobni."

4. Poteškoće sa spavanjem

Stres na mnogo načina remeti san. Kad smo pod stresom, naš um ubrzava, tijelo se ne može opustiti, krvni tlak može biti povišen, a mi se prevrćemo dok se pokušavamo smiriti. Harry dodaje da kronični stres može dovesti do povećanog broja otkucaja srca i, u osnovi, do kroničnog stanja adrenalina. To je recept za loš san, koji se zatim može prevesti u mnogo drugih područja našeg zdravlja.

5. Pogoršanje ostalih stanja

I na kraju, ako imate bilo koja druga kronična stanja, poput osjetljive kože ili autoimunih stanja, stres ih može pogoršati. Neki mogu imati takvu visceralnu reakciju na stres da on rezultira osipom. Ali Harry napominje da ako imate bilo kakvih drugih zdravstvenih problema, stres će vjerojatno pogoršati stvari.

Kako si pomoći?

Srećom, iako se stres može manifestirati na mnogo načina, postoji i puno stvari koje možete učiniti da biste njime pomogli upravljati.

I prema Harry, prva stvar na koju je važno usredotočiti se je osvijestiti kada zapravo doživljavate stres. "Kad vam započne glavobolja ili vas trbuh počne boljeti, morate se zapitati, je li to zato što sam pod stresom?", objašnjava ona.

Jednom kad ste to identificirali, kaže da možete koristiti snagu dubokog trbušnog disanja kako biste tijelo doveli u opuštenije stanje. "Stalno hodamo okolo s tako plitkim dahom, a to tijelu govori da smo zabrinuti", napominje ona, dodajući da to ne znači da morate meditirati sat vremena, već radije vježbati duboko disanje.

Odatle se radi o pronalaženju aktivnosti i praksi koje vam pomažu u dekompresiji. Harry preporučuje jednostavne stvari poput šetnje, izlaska u prirodu, ispijanja umirujućeg čaja ili korištenja umirujućih eteričnih ulja. I druge su metode poput EFT-a također pokazale uspjeh, kaže ona.

A kad imate dvojbu, važno je imati sustav podrške iza sebe. Harry kaže: "Bolje se nosimo sa stresom kad imamo prijatelje. Kad uspijemo podijeliti iskustva, to za nas postaje manje stresno."