Kreativni nered

Kao što krv mora nesmetano teći našim krvožilnim sustavom, a energija nadijima (tisućama sitnih kanala u našem energetskom tijelu) da bismo bili zdravi, tako i u našem okruženju (prostor u kojem živimo i/ili radimo) energija treba slobodno teći da bi ono bilo zdravo za nas. U najmanju ruku, trebalo bi biti uredno. Mnogi su primijetili na vlastitoj koži kako, poput zatvorenog kruga, neurednost prostora u kojem obitavamo odaje stanje našeg uma (neodlučnost, zbunjenost, depresiju), i obrnuto – iznimno utječe na njega (neuredni, razbacani prostori uznemiruju i/ili zaustavljaju energiju prostora i preslikavaju se na naš um, koji također postaje takav).

Čast iznimkama: mnogi genijalci priznaju da su do najboljih rješenja došli okruženi „kreativnim neredom“ te da u njemu točno znaju gdje se nalazi svaka sitnica. No takvim umovima očito je potreban uznemiren ili zaustavljen protok energije prostora kako bi im se upalila žaruljica. Svi smo u nekoj fazi života bili genijalni na taj način.

Bolji su manji, intimniji prostori

Ipak, uz redovito pospremanje, većina nas nakon položenog ispita, s uspjehom završenog projekta, važne situacije u životu ili prelaska u novo godišnje doba ima potrebu za temeljitijim pospremanjem i čišćenjem svog životnog prostora. To je poput prirodne, nesvjesne geste okretanja nove stranice i otvaranja vrata novim idejama i uspjesima. Najbolji je primjer proljetno čišćenje, kad se nakon uklanjanja nepotrebnih stvari osjećamo kao da smo izbacili nešto što nas je dugo tištilo ili kad nam detaljno pranje prozora pomogne da uspostavimo jasniju viziju budućnosti. Isto tako, nakon svakog pospremanja radnog mjesta osvijestite jeste li možda tim činom raščistili nešto sa sobom i u odnosima s kolegama.

Udobnost radnog prostora dobila je na važnosti u posljednjih nekoliko desetljeća kad su brojna poduzeća i istraživački centri pokušali dokučiti čimbenike kvalitetnog radnog prostora. Tako je jedno švicarsko istraživanje provedeno u 125 poduzeća pokazalo da sreći i uspješnosti radnog tima ne pogoduju prostrani uredi u kojima su zaposlenici izolirani, već manji, intimniji prostori, u kojima su sretniji, učinkovitiji, češće dolaze na posao te spremnije razmjenjuju važne informacije.

Pogled u prirodu

Sljedeće po važnosti, prema ovom istraživanju, jest da ured ima prozor, radi izvora prirodne svjetlosti, ali i zbog pogleda u prirodu (koliko god okruženje to dopušta). Njezina važnost za opće ljudsko zdravlje očituje se i u činjenici da su neki znanstvenici čak skovali novi izraz – vitamin G (pri čemu G označava green space, što na engleskom jeziku znači „zelena površina“). Oftalmolozi tvrde kako pogled kroz prozor pozitivno djeluje na zdravlje očiju jer česte promjene fokalne udaljenosti opuštaju očne mišiće, sprečavajući naprezanje koje se događa pri duljem radu za računalom.

K tomu, postoji mnogo dokaza kako već sâmo promatranje prizora iz prirode može pozitivno djelovati na ljudsko zdravlje. U nekoliko istraživanja zaključeno je da se zaposlenici koji iz ureda mogu gledati prirodu osjećaju bolje, pozitivnije i zdravije, učinkovitiji su i imaju bolju koncentraciju, rjeđe percipiraju posao kao stresan, zadovoljniji su te manje razmišljaju o davanju otkaza od onih koji gledaju na područja bez prirode, poput parkirališta. Istraživanja su pokazala da i prisustvo kućnih ljubimaca na poslu povećava produktivnost i smanjuje stres.

Uočeno je i kako samo prisustvo sobne biljke u uredu može iznenađujuće pozitivno djelovati na zaposlenike. U takvoj okolini oni se osjećaju stabilno i uravnoteženo, ugodno im je raditi te smatraju da se njihovim poduzećem dobro upravlja te da su rukovoditelji dobre i strpljive osobe spremne uložiti novac u uljepšavanje ureda i stvaranje zdravijeg i čišćeg ambijenta.