Kvaliteti soli često ne pridajemo toliko pozornosti kao kvaliteti šećera ili brašna, a trebali bismo. U Hrvatskoj je morska sol dostupna i domaći je proizvod pa ne propitujemo previše; važno nam je da je morska, da dolazi s naše obale i tu priča staje. No, nažalost, mnoge vrste soli koje se danas prodaju rafinirane su i nisu dugoročno dobre za zdravlje. Stoga, odaberite sol koja vam je dostupna, a kvalitetnija je od prerađene soli. Nadam se da ću vam u tome bar malo pomoći.

vrste soli
Dunja Gulin vrste soli
Vrste soli

Sol sudjeluje u mnogim fiziološkim procesima u organizmu i nužna je za preživljavanje. Dakle, pitanje koje si trebamo postaviti nije: Trebam li konzumirati sol?, nego: Koju sol trebam konzumirati?

Prema nastanku, sol dijelimo na morsku i kamenu. No, budući da je kamena sol nastala prije nekoliko milijuna godina sušenjem drevnih mora, i ona je zapravo vrsta morske soli.

Najvažniji kriterij prilikom odabira soli je stupanj rafinacije. Sol u svakodnevnoj prehrani trebala bi biti što manje prerađena i sadržavati što više minerala u tragovima. Nerafinirana sol sadrži dodatnih 60 - 65 minerala u tragovima koji su nam itekako potrebni.

Sumpor, magnezij, kalij, kalcij, željezo i cink samo su neki od minerala koje sadrži nerafinirana sol. Ima li smisla jesti rafiniranu sol, osiromašenu za niz minerala u svrhu dugotrajnog skladištenja, a onda trošiti novac na multiminerale i dodatke prehrani? Odgovor znate!

Morska ili kamena sol?

Na tržištu postoje razne vrste nerafinirane soli. U Hrvatskoj nam nisu dostupne sve vrste jer još je na snazi zastarjeli zakon koji ne dopušta prodaju soli u prehrambene svrhe koja nije dodatno jodirana. Propisi kažu da sol na našem tržištu mora biti bez mirisa, bijele boje, sadržavati najmanje 97 posto natrijeva klorida i joda 15 - 23 mg na kilogram. Dakle, radi se o rafiniranoj i jodiranoj soli.

No, navodi se i 13 vrsta soli koje ne moraju biti jodirane jer se proizvode posebnim tehnoloških postupkom kojim jodiranje nije moguće ili su namijenjene posebnim vjerskim i nutritivnim skupinama. To su crna sol, gruba kristalična sol, ljuskasta sol, solni cvijet, keltska sol, francuska morska sol, siva sol, gruba mljevena sol, havajska morska sol, košer sol, organska sol, dimljena morska sol i himalajska sol.

Ako želite kupiti nerafiniranu i ne­jodiranu morsku sol, morat ćete je potražiti na policama s kozmetikom jer za sol koja nije jodirana, a ne spada u navedenih 13 vrsta, uvoznik je dužan izjaviti da neće biti namijenjena konzumaciji te se mora navesti njena namjena - najčešće se prodaje kao sol za kupke, iako je iznimne kvalitete, pogodna za jelo i kuhanje.

Gomashio - začin od sezama i soli

Nerafinirane soli

Od nerafiniranih morskih soli, keltska sol je vlažna sol sivkaste boje koja se skuplja na francuskoj obali. Cvijet soli također je oblik prirodne morske soli koja je svjetlije boje, a „bere“ se ručno i suši na suncu – zato ima i puno višu cijenu od obične morske soli.
Prilikom odabira kamene soli, prvi kriterij po kojem ćete znati je li sol rafinirana jest njezina boja (jednako kao kod šećera i brašna!). Potražite sol s primjesama sivih ili ružičastih nijansi jer je to znak prisutnosti raznih minerala.

Na našem je tržištu od nerafiniranih kamenih soli najlakše nabaviti krupnu i sitnu himalajsku sol. Neke vrste soli specifičnih su nijansi i okusa jer sadrže sulfide, sulfate i druge spojeve (primjerice, himalajska crna sol i havajska crvena sol). Miris sumpora u nerafiniranoj soli nije nešto što vas treba odbiti, naprotiv, to je dobar znak! Taj miris gubi intenzitet kad se sol doda drugim namirnicama te zapravo poboljšava okus mnogih jela, pogotovo onih koja se kombiniraju s jajima, a u veganskim jelima sol s mirisom sumpora odlično „imitira“ okus jaja. To je jedan od mojih pomno čuvanih trikova.

Je li jodiranje nužno?

Osim zbog minerala u tragovima koje sadrži, nerafinirana sol zdravija je od rafinirane i zato što ne podiže krvni tlak i ne uzrokuje zadržavanje vode u tijelu. Nerafiniranu sol nije potrebno jodirati jer ona već sadrži malo joda, koji osim solju, u tijelo unosimo i namirnicama poput algi, ribe i morskih plodova, jaja, fermentiranih mliječnih pro­izvoda, krumpira i jagoda. Dakle, zdravom probavom i povremenim konzumiranjem hrane iz mora te uz raznoliku i cjelovitu prehranu nema mjesta strahu od manjka joda zbog konzumiranja nerafinirane morske soli.