Prepoznajte dobar preparat za sunčanje

Preplanula put koju većina želi imati već nakon nekoliko dana ljetovanja, osim kratkoročnog zadovoljstva, dugoročno može prouzročiti niz neželjenih posljedica.

Razne kreme za sunčanje s jakim kemijskim zaštitnim filtrima koji upijaju sunčeve zrake ili s mineralnim UV blokatorima koji ih odbijaju štite nas od neželjenih posljedica sunčanja. No potrebno je znati koje proizvode odabrati i kako ih koristiti. Kako ih razlikovati, objašnjava dermatovenerologinja dr. Ljiljana Škrinjar.

„Zemljin ozonski omotač zaustavlja gotovo 97 posto UVA i UVB ultraljubičastog Sunčeva zračenja. Od onog koje stigne do površine Zemlje, gotovo sve otpada na UVA zračenje. Našu kožu oštećuje istodobno djelovanje UVA i UVB zraka. UVA zrake izazivaju crvenilo, ali ne i opekline. Prodiru u dubinu kože i izazivaju oštećenja koja nećemo odmah vidjeti, ali od njih s vremenom koža postaje gruba, neelastična i naborana.

Kako djeluje UVB?

UVA zrake dugoročno mogu oštetiti stanice, što uzrokuje nastanak karcinoma kože. UVB zrake pak ostaju na površinskom sloju kože, gdje stimuliraju proizvodnju melanina koji izaziva tamnjenje. Ako koža nije zaštićena, UVB zrake će je opeći, a kako koža pamti, raste opasnost i od raka kože“, kaže dr. Škrinjar.

Koža se od UV zraka brani pojačavajući proizvodnju melanina, prirodne zaštite protiv sunca i Sunčeve radijacije. Pojačava se i proizvodnja stanica epidermisa pa koža može znatno zadebljati. Ako su stanice kože zbog zračenja sunca jače oštećene, procesi obnove DNK mogu zakazati, odnosno stanice mogu mutirati.

Vrste filtara

Kad kupujemo kremu za sunčanje, na njoj ćemo najčešće naći oznaku SPF, što je kratica engleskog termina sun protection factor, i to je isključivo oznaka za zaštitu od UVB zraka koja nam govori koliko smo dobro zaštićeni od te vrste zračenja. No proizvodi za zaštitu od sunca obavezno moraju sadržavati i zaštitu od UVA zraka kako bi njihovo djelovanje bilo potpuno. Preparati za sunčanje razlikuju se ovisno o tome kako su u njima dozirani i kombinirani različiti filtri.

„Postoje tri vrste filtara koje možemo pronaći u preparatima za sunčanje i nerijetko se kombiniraju kako bi zaštita bila bolja i učinkovitija. To su mineralni UV blokatori koji ostaju na površini kože i odbijaju Sunčeve zrake te anorganski kemijski i organski kemijski filtri koji ulaze u kožu i ondje upijaju UV zračenje sprečavajući tako njegovo štetno djelovanje“, kaže dr. Škrinjar te dodaje da i UV blokatori i zaštitni filtri imaju svoje prednosti i mane, a koju ćemo kremu, ulje ili losion odabrati, ovisi o tome koliko smo upoznati sa svojstvima i djelovanjem različitih filtara ili blokatora te o našim preferencijama.

Na primjer, nekome smeta bijeli trag na koži koji ostavljaju mineralni UV blokatori, dok će drugima biti važnije da je filtar što prirodniji te da ima što manju mogućnost izazivanja alergija, što je nuspojava pojedinih kemijskih filtara.

PageBreak

Najpoznatiji mineralni blokatori Sunčeva zračenja su titanijev dioksid i cinkov oksid. To su prirodni minerali bijele boje koji ne izazivaju nikakve štetne pojave na koži pa se mogu koristiti svaki dan. Štite tako da lome Sunčeve zrake koje se potom odbijaju od površine kože. Titanijev dioksid je ujedno i bijeli pigment te se često koristi kao boja i zgušnjivač u kozmetici ili kao prehrambena boja.

Cinkov oksid je mineral koji se često koristi u kozmetici. Posjeduje antiseptično i fungicidno djelovanje pa je i jedna vrsta konzervansa, zbog čega se često može naći kao sastojak dječjih krema protiv pelenskog osipa. Njihove tri najvažnije karakteristike su što pouzdano štite od UVB i UVA zraka, imaju velike molekule koje koža ne upija nego ostaju na površini te su fotostabilni, što znači da se ne razgrađuju pod utjecajem sunca, što je slučaj s nekim kemijskim filtrima.

Zbog tih se karakteristika mineralni zaštitni filtri preporučuju za zaštitu dječje kože jer su najsigurniji. Vodootporni su i jedina im je zamjerka bijeli trag koji ostaje na koži te ga je teže razmazati ili isprati.

Na tržištu se mogu naći kreme s jako usitnjenim mineralnim blokatorima titanijeva dioksida i cinkova oksida. Uz takvo usitnjavanje ovakva zaštita ne ostavlja bijeli trag na koži, ali joj se  mijenja kemijska struktura jer su čestice mineralnih blokatora usitnjene do gotovo 100 nanometara, što im omogućuje da lakše ulaze u kožu. Izbjegavajte takve pripravke posebno kod djece jer mogu ući u krvotok, a tada je njihovo djelovanje nepoznato.

Kemijski filtri

Kemijski filtri apsorbiraju UV i UVB zrake te njihov vrlo mali udio propuštaju u dublje slojeve kože. Takvu zaštitu možemo usporediti s vratima - kad malo odškrinete vrata, svjetlost ulazi, ali ne onoliko koliko bi ušla da vrata uopće nema.
Najpoznatiji kemijski filtri su esteri cinamične kiseline, metil-benziliden kamfor i benzimidazol koji je topiv u vodi.

Pokazalo se da su kemijski filtri više po mjeri prosječnog potrošača jer ne ostavljaju nikakve tragove na koži, što je znatno pridonijelo njihovoj popularnosti. No valja imati na umu da su neki kemijski filtri nestabilni na suncu, tj. brzo se razgrađuju te je takve preparate za sunčanje potrebno češće nanositi na kožu.

Bez vidljiva traga

Organski filtri su zapravo kemijski filtri organskog podrijetla te podjednako dobro štite od UVA i UVB zraka. Trenutačno su najbolji Tinosorb M koji štiti od UVB i UVA zraka, Mexoryl koji štiti od UVA zraka i Trolamin salicilat koji štiti od UVB zraka. Navedeni filtri ne ostavljaju vidljiv trag na koži te su, poput mineralnih blokatora, fotostabilni, tj. ne razgrađuju se pod utjecajem sunca.  

Proizvođači su u kreme počeli stavljati više različitih filtara kako bi dobili što bolji suncobran od različitih valnih duljina zračenja. To se pokazalo učinkovitim pri samoj zaštiti od Sunčevih zraka, ali se povećala i mogućnost raznih kemijskih interakcija u samom proizvodu, pogotovo na koži kada je izložena suncu.   

Prehrana za sunčanje

Nijedan nas proizvod ne može u potpunosti zaštititi od Sunčevih zraka i uz svaki ćemo potamnjeti, ovisno o kapacitetu kože. Treba imati na umu da zaštitna krema neće biti dovoljna ako se direktno izlažemo suncu, posebno sredinom dana. Uz kreme je potrebno zaštititi se odjećom dugih rukava i nogavica, šeširom i naočalama. Ako smo pak na slabijem suncu, ne moramo se baš odjenuti do grla, no preporučuje se namazati područja koja su najviše izložena suncu ili su najosjetljivija – lice, prsište, vrat, uši te gornji dio leđa.

Uz kreme za sunčanje sa zaštitnim faktorima, koži se može pomoći i pravilnom prehranom koja mora biti raznovrsna, s posebnim naglaskom na voću i povrću koje je bogato antioksidansima, vitaminima A, C, E, fitokemikalijama, polifenolima te beta-karotenom koji se najčešće preporučuje kao priprema za sunčanje. Beta-karoten rasprostranjen je u voću i povrću u nijansama od žute i narančaste pa sve do tamnozelene. Mrkva, dinja, rajčica, lubenica, kruška, špinat i blitva bogati su izvori beta-karotena.

Ulje za sunčanje u kućnoj radinosti

Ako sami želite napraviti ulja za sunčanje sa zaštitnim faktorima ili UV blokatorima, možete koristiti ulje sjemenki čileanske maline koja ima sposobnost apsorbiranja UVB zraka te sadrži prirodni SPF 25 - 40. Ulje čileanskog lješnjaka štiti od UVB zračenja, a njegov prirodni SPF je 15 - 30, a štiti, iako u manjoj mjeri, od UVA zračenja.

Svijetlo sezamovo ulje i shea (karite) maslac također pružaju prirodne UVB filtre i odbijaju oko 25 posto Sunčevih zraka. Njihov SPF iznosi oko 8. Kada birate proizvode sa zaštitnim faktorima, potražite one koji, uz svoju glavnu zaštitnu funkciju, dodatno hidratiziraju kožu te sadrže i antioksidativne molekule, vitamine E i C ili neke biljne ekstrakte s polifenolima koji omogućuju oštećenoj koži da se lakše regenerira.

Popis mineralnih i kemijskih filtara u kremama pronađite ovdje