Krave koje ne jedu travu

Mlijeko sadrži proteine, kalcij, magnezij i važno je za zdrav rast i razvoj kostiju djece. Mlijeko životinje hranjene travom sadrži čak 500 posto više CLA nego ono životinje hranjene žitaricama (Journal of Dairy Science, 1999.).

No u industrijskoj proizvodnji mlijeka trava je zadnje što se stavlja pred kravu. Primjerice, proizvođači mlijeka u SAD-u, jednoj od najrazvijenijih zemalja svijeta, svoje proizvode danas ne smiju prodavati u Europi i to zbog uporabe genetski proizvedenih hormona koji se daju kravama, a koji mogu izazvati niz neželjenih zdravstvenih problema. Umjetno proizveden hormon poznat kao BST u toj se zemlji daje kravama kako bi se povećala proizvodnja mlijeka, i to za oko 20 posto.

Antibiotici i hormoni

Taj isti hormon stimulira jetra da proizvode više IGF1, hormona sličnog inzulinu, koji prirodno imaju i ljudi i krave. Nažalost, taj će hormon često izazvati infekciju u krava te će im se dati antibiotik. Mlijeko krave koja je primila ove kemikalije, koje danas nazivamo ksenoestrogenima, proći će proces pasterizacije koji će ubiti štetne bakterije, ali, nažalost, neće uništiti hormon IGF1 kao ni ostatke antibiotika.

Stoga ćemo pijenjem takvog mlijeka i sami unositi antibiotike u organizam, čime povećavamo otpornost na njihovo djelovanje u trenucima kad nam doista trebaju. S druge strane, višak hormona IGF1 kod ljudi se povezuje s povećanim rizikom od karcinoma dojke, prostate i debelog crijeva. To potvrđuje i novije istraživanje sa Sveučilišta Harvard (Physicians Health Study) u kojemu je sudjelovalo više od 20.000 muškaraca liječnika.

Oni koji su redovito pili mlijeko sa spornim hormonima bili su izloženi 40 posto većem riziku obolijevanja od karcinoma prostate. Nije ni čudo stoga što je EU uveo zabranu prodaje ovakvih mliječnih proizvoda.