Promijenili smo način prehrane i danas se hranimo sasvim drukčije nego prije 40 godina. Tehnologija proizvodnje hrane znatno je napredovala, zbog čega danas na policama trgovina imamo izobilje raznih prehrambenih proizvoda pa smo i sami postali mnogo izbirljiviji. Postajemo sve više svjesni važnosti odabira zdravih namirnica, što su prepoznale i multinacionalne kompanije i stvorile „funkcionalnu hranu“, odnosno namirnice koje imaju zdravstvene dobrobiti. Pijemo „pametne napitke“, jedemo niskokalorične, niskomasne proizvode, namirnice bez šećera, s umjetnim sladilima...
No upravo se u tom mnoštvu kriju brojne zamke. Od ranih pedesetih godina do danas proizvedeno je oko 3500 novih kemikalija koje su pronašle put do hrane koju svakodnevno jedemo.
Ksenoestrogeni
Insekticidi kao što su organofosfati, nitrati i pesticidi koriste se u uzgoju hrane, a sintetski steroidi dodaju se u hranu životinja u uzgoju kako bi brže rasle. Tu su još i antibiotici koji se danas rutinski dodaju u životinjsku hranu i na kraju dospijevaju na naš tanjur. U hranu se stavljaju i pojačivači okusa, tvari koje se dodaju voću i povrću kako bi se, kad je ubrano, dulje održalo u hladnjačama i na policama, a tu su i kemikalije iz plastike...
Popis je beskonačan, a učinak svih tih tvari sličan – sve one mogu imitirati hormone u tijelu i narušiti prirodnu hormonsku ravnotežu te posljedično prouzročiti promjene u mnogim tjelesnim sustavima. Danas te kemikalije znanstveno nazivamo jednim imenom – ksenoestrogeni. Rezultat njihova unosa sve je veći broj karcinoma dojke, fibroida, neplodnosti, endometrioze, policističnih jajnika, PMS...
Treba čitati etikete na proizvodima i informirati se što složeni nazivi govore o sastavu hrane. No etiketa ponekad ne otkriva sve. Stoga evo informacija kako prepoznati zdravu hranu te kako maksimalno smanjiti unos ksenoestrogena u organizam. Hrana je put u zdravlje, treba je oprezno birati...
.png)
.png)
