Uvriježeno je mišljenje da su sagorijevanju zbog opterećenosti poslom podložni ljudi koji rade dulje vrijeme te su pri sredini ili na kraju svoga radnog staža. Međutim, veća je vjerojatnost da će na poslu sagorjeti mlađi ljudi u ranijim fazama svojih karijera, otkriva Ben Fanning, koji se specijalizirao za rješavanje problema sagorijevanja na poslu, i to upravo zbog vlastitih loših iskustava. Srećom, sagorijevanje zbog posla moguće je spriječiti ako se na vrijeme prepoznaju znakovi koji upozoravaju na njega te vlastite navike koje ga također otkrivaju. Fanning navodi 20 signala koje ne smijete zanemariti:
1. Namještanje budilice prerano da se može odgađati ustajanje – osoba je toliko umorna da ne može ustati pa nekoliko puta pritišće tipku za odgađanje alarma i na posljetku ustane prekasno te dan započne obuzeta nervozom.
2. Iscijeđenost nakon posla – stalan nedostatak energije da se poslije posla rade uobičajene stvari kao što su kuhanje večere, provođenje vremena s obitelji ili odlazak na vježbanje.
3. Neredovito spavanje – ljudi koji su pod golemim stresom obično ne mogu spavati zbog nečega što su napravili (ili nisu napravili) na poslu.
4. Osjećaj oslobođenja na kraju radnog tjedna – naravno da se svi vesele slobodnom vikendu, ali ako se osoba osjeća kao da su je pustili iz zatvora, to je siguran znak da joj posao uzrokuje mnogo stresa.
5. Opisivanje posla jednom riječju – kad na nečije pitanje o svom poslu osoba odgovara samo jednom riječju, npr. "Dobro" na pitanje "Kako je na poslu?".
6. Zapitkivanja kolega kako se osjeća – pristupaju li nekome kolege zabrinuti da ga nešto muči, to je jasan znak da i ostali vide koliko se jadno osjeća.
7. Izbjegavanje druženja s kolegama – to upućuje na gubitak interesa da se izgrade veze unutar tvrtke, što je posljedica sagorijevanja od posla.
8. "Vampirske" navike – dolazak na posao rano ujutro i ostajanje do kasno navečer stresno je samo po sebi, a problem je još teži ako je osoba prisiljena po cijele dane biti na poslu.
9. Užasavanje od ponedjeljka – nitko nije lud za ponedjeljkom, ali pretjerana reakcija na početak novog radnog tjedna upućuje na problem.
10. Sanjarenje o otkazu – i to o napuštanju svog radnog mjesta, a ne odlasku na novi posao zbog, primjerice, bolje plaće ili radnih uvjeta.
11. Nevoljkost da se ljudima govori o svom poslu – prilikom upoznavanja jedno od uobičajenih pitanja jest i ono o poslu. One kojima je muka od njihova posla takva pitanja jako iritiraju.
12. Pokazivanje nepoštovanja prema kolegama i klijentima – često je odraz želje ili plana da se napusti posao.
13. Zaboravljanje zadnjeg postignuća na poslu – nemogućnost da se osoba prisjeti kad je posljednji put osjećala zadovoljstvo ili nešto postigla na poslu.
14. Neprestan stres – iako je stres na poslu neizbježan, ne mora biti stresan baš svaki trenutak proveden na njemu.
15. Osjećaj stajanja na mjestu – izostajanje napretka često signalizira kako je vrijeme za novi posao (ili barem dulji odmor).
16. Malodušnost – osoba gubi interes za tvrtku u kojoj radi i prestane mariti za to da joj pridonese svojim radom.
17. Česti bijesni ispadi – stres može izazvati izljeve ljutnje pa osoba katkad eksplodira na ljude oko sebe pokušavajući si dati oduška.
18. Žalopojke partneru ili prijateljima – ne dovodi se u pitanje potreba da se o nekim stvarima s posla popriča s partnerom i prijateljima, no to ne smije postati redovna tema razgovora i nešto čime ih se opterećuje.
19. Izbjegavanje potrage za novim poslom – čak i kad je osoba svjesna kako je vrijeme da potraži novi posao, ako je pod prevelikim stresom, vrlo je vjerojatno da neće naći ni sasvim malo vremena da pogleda natječaje za slobodna radna mjesta.
20. Primjećivanje suzdržanosti kolega – ako osoba primijeti da kolege oko nje "hodaju po jajima", mora biti svjesna kako je to jasan znak da je s njom postalo teško raditi.
.png)
.png)
