Mnogi svakodnevno provedu barem sat-dva za volanom ili kao suvozači. Boravak u automobilu bit će mnogo ugodniji održavate li čistoću, funkcionalnost i povoljnu mikroklimu.
• Bez redovitog čišćenja unutrašnjost automobila može postati „raj“ za bakterije i gljivice jer mnogi tijekom vožnje jedu i piju, površine se često dodiruju prstima, u automobilu se drže najrazličitiji predmeti i(li) se prevoze kućni ljubimci. Zato automobil održavajte urednim, što ujedno pomaže da sve potrebno bude pri ruci i da vam potraga za stvarima ne odvraća pozornost dok vozite.
• Koristite sredstva za čišćenje i mirisne osvježivače zraka sa što manje sintetskih kemijskih sastojaka jer oni mogu „zagušiti“ prostor, nadražiti oči i dišni sustav, izazvati glavobolju ili čak mučninu. Udisanje takvih kemijskih spojeva osobito može smetati osobama s tegobama poput astme i dišnih alergija. Ne pretjerujte ni s uporabom prirodnih eteričnih ulja jer i to su koncentrati na koje neke osobe mogu biti preosjetljive.
• Nakupljanje štetnih mikroorganizama spriječit ćete i čišćenjem ventilacijskog sustava, odnosno klima-uređaja (uključujući redovitu izmjenu filtra). U automehaničarskim radionicama klima-uređaj i unutrašnjost vozila mogu se dezinficirati i ozonskom tehnologijom koja uništava plijesan i bakterije i na teško dostupnim mjestima te uklanja neugodne mirise.
• Dok u Hrvatskoj mnogi „dime“ u automobilu ne razmišljajući o posljedicama, raste broj država (npr. Austrija, Francuska, Velika Britanija, Grčka, Australija) u kojima je zakonom zabranjeno pušenje u vozilima u kojima se nalaze djeca i trudnice. Oni su među najranjivijim skupinama čije je zdravlje često ugroženo tuđim cigaretnim dimom, pogotovo što je zbog nakupljanja dima u automobilu koncentracija toksičnih tvari dvadesetak puta viša nego u većim prostorima. Čak i uz otvoren prozor ili uključenu klimatizaciju pušenje jako onečišćuje zrak. Toksične čestice iz cigareta ostaju dugo nakon pušenja jer se „uvuku“ u materijale kojima je unutrašnjost automobila obložena (ponajprije u presvlake sjedala). Osim toksičnog djelovanja, pušenje ometa u vožnji pa nije rijetkost da se prometne nesreće događaju upravo zato što je vozač palio ili odlagao cigaretu, otresao pepeo ili se uzvrpoljio zato što mu je žar cigarete nekontrolirano pao na noge, sjedalo ili pod automobila.
• Automobil ne smije biti pregrijan niti previše rashlađen. Time se organizam iscrpljuje, a pri izlasku se teže prilagođava na promjene. Nagli prelazak iz toplog u hladno, ili obrnuto, može izazvati slabost, omaglicu, lupanje srca, ali i ozbiljnije srčanožilne tegobe. Ventilacija treba biti podešena tako da ne ispuhuje zrak izravno prema vozaču i suvozaču jer inače može uzrokovati nadraženost i upalu očiju te upalu sinusa i uha.
• Dobro namješteno sjedalo omogućuje pravilno držanje i udoban položaj tijela bez „propadanja“. Noge bez naprezanja trebaju dosezati do papučica za upravljanje automobilom, a ruke udobno držati volan tako da laktovi budu lagano savijeni.
• Tijekom dulje vožnje, kad uhvatite priliku (npr. čekanje na semaforu ili u koloni), preporučljivo je nakratko se razgibati laganim podizanjem ramena i(l) ruku uvis, ili laganim zabacivanjem ruku unatrag prema naslonu za glavu. Po mogućnosti, povremeno napravite stanku u vožnji te izađite iz automobila kako biste se protegnuli, prošetali i udahnuli svjež zrak.
.png)
.png)
