Razmjena s okolinom
Zajedničko svim bićima je to da dišu i u tom procesu razmjenjuju plinove s okolinom, hraneći tako organizam kisikom. Disanje je proces koji se odvija mehanički, u odgovarajućem ritmu koji je jedinstven za svako tijelo. Budući da je to automatska i urođena radnja koju tijelo obavlja refleksno, čovjek rijetko razmišlja o načinu kako diše.
Pravilno disanje osnova je kvalitetnog i zdravog života. Svjedoci smo toga da u suvremenom dobu sve više boravimo u onečišćenom okolišu, gdje je čistoća zraka često ispod standarda, a u atmosferi se nerijetko mogu naći i čestice opasne po život. Ipak, to se stanje odlučnim i dugotrajnim promjenama u društvu može poboljšati, a u tome kao pojedinci svi možemo sudjelovati. Ipak, ono što i prije tih globalnih promjena možemo učiniti jest da naučimo kako pravilno disati.
Kontrola disanja
Uspostavljanje kontrole nad disanjem često je dio meditativnih procesa. Pravilno disati znači pravilno živjeti jer disanjem hranimo cijeli organizam, a tijelo oslobađamo stresa. Zbog toga i ne čudi da se u okvirima meditacije, dubokog traganja za unutarnjim mirom i uspostavljanjem harmonije, disanje uzdiže iznad drugih fizioloških i tjelesnih funkcija.
Ova je činjenica potpuno logična kad znamo da naše tijelo funkcionira kao svojevrstan mehanizam u kojemu su svaki dio i funkcija povezani s nekim drugim dijelom, organom ili procesom.
U tom savršenom stroju disanje predstavlja neprekidnu radnju koja je, posredno ili neposredno, povezana sa svim drugim funkcijama i nadražajima. Jasno je kako se kontrolom disanja može utjecati i na širok spektar reakcija te da se uspostavljanjem ravnoteže sa samim sobom putem udisanja i izdisanja može uskladiti izvanjsko s unutarnjim.
Pranajama
Disanje je direktna fizička veza između svijeta i tijela, pa se upravo njegovom kontrolom mogu kontrolirati i složeni emotivni i kognitivni procesi. Pravilnim i promišljenim disanjem možemo postići unutarnji mir i uspostaviti nužnu ravnotežu tijela i okoline.
Tome nas uči i pranajama, drevna jogijska tehnika disanja. B. K. S. Iyengar, jedan od velikih učitelja ove tehnike, disanje je čak smatrao vrstom umjetnosti! Praćenjem nekoliko ključnih faza i koraka u disanju i vi možete unaprijediti i osvijestiti ovaj važan proces.
Unaprijedite i osvijestite
Prije svega, obratite pažnju na udah. Trudite se da tijekom udisanja ne prekidate tok zraka, kako bi se pluća ravnomjerno i bez prekida punila svježim zrakom. Nakon dubokog udaha, zadržite dah nekoliko trenutaka, a pritom osluškujte svoje tijelo. Nemojte zadržavati dah predugo! Treći korak u disanju je izdah. Dok izdišete zrak, trudite se da, kao i tijekom udaha, taj proces bude neprekinut. Nemojte se brinuti ako je izdah brži od udaha, ali nastojite oba procesa uravnotežiti.
Posljednji korak preslika je druge faze, s tim da se u posljednjem koraku pauza pravi dok su pluća bez zraka (nakon izdaha). I za ovu fazu vrijedi isto pravilo kao i za drugu – ne zadržavajte dah predugo i nastojite biti u stalnoj komunikaciji sa svojim tijelom!
Osluškujte kako se ono ponaša i korigirajte tehniku disanja prema svom osjećaju u tijelu. Ne postoji univerzalno vrijeme za bilo koju fazu, pa je najvažnije pronaći one intervale i intenzitet disanja koji vašem tijelu donose najviše mira i staloženosti tijekom samog procesa.
.png)
.png)
