Djela i mudre misliAlberta Camusa istražuju teme apsurda života, besmisla, bunta protiv nepravde i traženja smisla u svijetu. Stekao je svjetsku slavu kao književnik i filozof, a prisjećamo ga se zbog njegove sutrašnje 64. godišnjice smrti, 4. siječnja.
Filozofski koncept apsurda bio je ključan za Camusovu misao. Tvrdio je da postoji nesklad između ljudske potrage za smislom i apsurdnosti svijeta koji nas okružuje. Unatoč tome, zagovarao je ideju bunta, odnosno otpora protiv apsurda i borbe za vrijednosti poput pravde, slobode i solidarnosti.
Djela Stranac, Nesporazum, Kaligula i Mit o Sizifu njegova su najpoznatija djela, a zajedno tvore tzv. ciklus apsurda. U djelima Kuga i Pobunjeni čovjek distancirao se od negativnih ljudskih vrijednosti, a o čovjekovoj slobodi ponovno promišlja u djelima Pad, Progonstvo i Kraljevstvo.
1957. godine mu je dodijeljena Nobelova nagrada za književnost, a za sobom je ostavio nedovršenu autobiografiju Prvi čovjek koja je kasnije objavljena s 1/3 planirane građe.
- Čovjek je jedino biće koje odbija biti ono što jest.
- Čin ljubavi je u neku ruku priznanje. U njemu se, bez skrivanja, oglašava sebičnost, iskazuje se taština ili se pak otkriva istinska plemenitost.
- Pomisao koja je čovjeku najprirodnija, koja mu se javlja naivno, kao iz dubine njegove prirode, jest pomisao o vlastitoj nedužnosti.
- Čovjek uvijek preuveličava ono što ne poznaje.
- Ljepota je nepodnošljiva, dovodi nas do očaja, nudi nam na trenutak tračak vječnosti koji bismo htjeli protegnuti zauvijek.
- Uspjeh ne dolazi sam po sebi, za njega se valja izboriti.
- Nesreća je ne biti voljen, ali je još veća nesreća – ne voljeti.
- Opće se dobro sastoji od sreće pojedinaca.
- Jedan savjet, prijatelju: ne čekaj Sudnji dan – svaki je dan sudnji.
.png)
.png)
