Što je zapravo karma?

Život u prirodi i u skladu s njom omogućuje nam savršen uvid u sve promjene kroz koje ona prolazi. Mi možda više ne obraćamo toliku pozornost na te procese, no ljudi u prošlosti jesu. Čak i primitivne civilizacije nisu mogle ne uočiti kako neki oblici biljnog carstva krajem godine venu i nestaju te ih u proljeće zamijene izdanci iz dotad nevidljiva korijena ili prethodno razbacanog sjemena. Nije teško zamisliti prijenos tog koncepta na životinjski te, na kraju, ljudski svijet. Čovjek također može uvenuti i nestati, no on ima „korijen“ ili „sjeme“ iz kojega može izrasti novi čovjek – dušu. Vjeruje se da se tako rodila ideja o ponovnom rođenju, koju su s vremenom dopunili i razvili mnogi duhovnjaci i filozofi.

Karma je sveprisutna i neizbježna poput gravitacije
Karma na sanskrtu, drevnom indijskom jeziku, označava radnju, ali i posljedicu te radnje. Smatra se univerzalnim principom uzroka i posljedice, akcije i reakcije koja vlada svime. Kao što gravitacija djeluje na nas iako o njoj ne razmišljamo, i karma je sveprisutna. Prema tom učenju svatko se neizbježno mora suočiti s posljedicama svojih djela, i dobrim i lošim, iz ovog pa čak i iz nekog od prošlih života, te preuzeti odgovornost za njih. Vjerovanje u karmu nije slijepi fatalizam jer ona uključuje slobodnu volju. Primjerice, tvrdokorni pušač koji ima bolest dišnog sustava treba biti svjestan da je to uvelike prouzročio sam (jer je svojevoljno odlučio puno pušiti), a ne Bog ili svemir koji su gnjevni na njega.

Odgovornost

Zašto neki Indijci ne žele nauditi ni malenim kukcima
Princip karme pomaže nam da naučimo preuzimati odgovornost za svoja djela i iznad svega nas usmjerava na pozitivan način razmišljanja i djelovanja radi našeg boljitka, ali i boljitka naše okoline. Dokle god pojedinac ne nauči lekciju (tj. ne postane savršen), prolazit će kroz nebrojene cikluse života i smrti (koji će mu pomoći u usavršavanju). Patnja, duševna i tjelesna, smatra se odrađivanjem karme – ne kaznom, već prirodnom i pravednom posljedicom prošlih negativnih ponašanja po moralnim zakonima svemira. Treba naglasiti da je krajnji cilj ljudskog života izbavljenje iz ciklusa ponovnog rađanja i ujedinjenje s Bogom – poznatije pod nazivom mokša ili nirvana.

Zanimljivo je da prema istočnjačkoj teoriji transmigracije (promjena tijela seljenjem duše) životinjske duše mogu napredovati do ljudskih, a ljudi se, prema (lošim) zaslugama, mogu reinkarnirati kao životinje ili čak kukci. Tako, primjerice, neki pripadnici džainizma, jedne od drevnih indijskih religija, i danas nose posebne rupce preko nosa i usta da ne bi naudili kukcima udahnuvši ih (koji bi im mogli biti rođaci iz nekog prošlog života) ili pak hodajući metu ispred sebe da ne bi na njih nagazili. Slično se prema svijetu odnose i budisti, suosjećajući s patnjom i najsitnijih bića. S obzirom na naš životni stil, nama se to može činiti smiješnim ili nepraktičnim, no ako malo bolje razmislimo, njihova odgovornost i pažnja te, iznad svega, nenasilje koje strpljivo pokazuju prema drugim bićima uistinu su hvalevrijedni. PageBreak

Kako osjećaji i djelovanja prelaze iz jednog u drugi život
Iako postoje mnoge teorije karme (samo u hinduizmu više je od 30 verzija), poimanje karme u hinduizmu i budizmu zapravo je slično. Razlika je u tome što, prema budizmu, ne postoji duša (identitet) koja se inkarnira u novom životu - ono što se iznova rađa jest „evoluirajuća svjesnost“ ili „tok svijesti“, čije su kvalitete uvjetovane karmom. Budisti reinkarnaciju smatraju procesom kojim se u sljedeći život prenose rezultati našeg djelovanja (ideje, impresije, osjećaji, tokovi svijesti), a ne duša. Buddha je to lijepo objasnio na primjeru svijeće.

Kad palimo jednu svijeću plamenom druge, on s prve ne prelazi na nju, već uzrokuje da se ona upali, baš kao što djela iz prethodnih života uzrokuju da se upali sljedeći. Također, hinduizam karmom smatra sam čin (primjerice, nuđenje ručka nepoznatoj osobi), dok je u budizmu važna namjera koja se iza njega krije (nije isto nudimo li nekome ručak gunđajući u sebi ili s iskrenom željom da mu pomognemo).

Bog je svjedok a ne posrednik

Za bolje razumijevanje karme važno je naglasiti kako je Bog svjedok, a ne posrednik u tom procesu. Svatko ima slobodnu volju i neograničen potencijal za poboljšanje svih svojih životnih okolnosti i treba preuzeti moralnu odgovornost za svoja djela. Pojedinac u ovaj život donosi karmičke posljedice svojih djela iz prošlih života. Prema tome, do određene granice njegov uspjeh u ovom životu ovisi o prošlima. To je metafizičko objašnjenje životnih nejednakosti i patnja u svijetu koje bi inače bile neobjašnjive. Duša pojedinca seli se iz jednog u drugo tijelo, od jednog do drugog rođenja, kako bi proživjela posljedice svojih djelovanja iz prethodnih života.

Ako poistovjetimo svijet sa životnom školom i shvatimo da smo u njemu kako bismo nešto naučili, počet ćemo cijeniti karmički zakon jer nas on usavršava pomoću lekcija osmišljenih baš za nas. Ideja karme s jedne je strane pozitivna jer u nama budi odgovornost za naša djela, no s druge je negativna jer može na nas svaliti krivnju za nešto što je izvan naše kontrole.

Emocije

Pogled na karmu kroz prizmu legendarnog Carla Junga
Nemojte misliti da je karma arhaično učenje koje pripada isključivo azijskom kontinentu. Zahvaljujući međukulturnim razmjenama, ona je utjecala i na razmišljanje mnogih zapadnjaka – od neizostavne Madam Blavatsky (osnivačice teozofije, prema nekima jedne od majki new age pokreta), preko Rudolfa Steinera, osnivača antropozofije, do popularnih suvremenih filozofa i duhovnih učitelja poput Eckharta Tollea. U znanosti se ističe Carl Gustav Jung, otac analitičke ili arhetipske psihologije, po kojemu je karma motivacija za znanjem (bilo koje vrste) koja se proteže od prošlih života prekog ovog do budućih. Kad u potpunosti dosegnemo znanje, više neće biti potrebe da se ponovno rađamo.

Prema Jungu, primarni je pokretač karme volja, kombinacija osobnih sklonosti i kulturnih utjecaja. On je također naglašavao kako svaka svjesna misao, riječ i/ili djelo koji proizlaze iz kognitivno neriješene emocije (kognitivne disonance) rezultira karmom. Da bismo uklonili kognitivnu (mentalnu) disonancu, možemo posegnuti za psihoanalizom i meditacijom radi boljeg osvještavanja svojih osjećaja i sprečavanja daljnjeg stvaranja negativne karme.PageBreak

Utišamo li um, intuicija će nas voditi prema dobrim djelima
Ako promatrajući svoj život kao proces zasluženih nagrada i kazna zaključimo da nas prati loša karma, postoji li ikakva mogućnost da je promijenimo? Što možemo učiniti da odsad pa nadalje prestanemo stvarati lošu karmu? Tisućljećima brojni duhovni učitelji daju odgovor na ta pitanja. Svima je zajedničko da bismo prvo trebali utišati um kako bismo čuli unutarnji glas koji nas vodi prema ispravnim djelima. Svojim načinom razmišljanja stvaramo situacije u kojima se zatječemo, takoreći svoju stvarnost (sadašnjost i budućnost). Ako „zaglavimo“ u negativnim misaonim obrascima (koji nas mogu držati zarobljenima u prošlosti), neprestano će nam se ponavljati iste problematične situacije ili loša karma.

Tajna uspješnog i sretnog života je u tome da trebamo iz njega ukloniti lošu karmu, tj. pročistiti je. To ćemo učiniti aktivno živeći u sadašnjosti, jednostavno, čime ćemo otpustiti stare obrasce razmišljanja i ponašanja, a time i lošu karmu. Tako budisti, među ostalim, rade na promjeni svoje karme meditacijom (primjerice, vipassana) i duljim suzdržavanjima od govora kako bi na taj način pročistili i oslobodili um. Te tehnike samopromatranja mogu nam pomoći da prekinemo začarani krug negativnog razmišljanja i pričanja (kojima bismo lako mogli zaraditi negativnu karmu), lakše postignemo kontrolu nad svojim umom, osvijestimo svoje unutarnje stanje i postignemo spokoj. Kada to dosegnemo, osjećamo se kao ponovno rođeni, potpuno spremni za nove početke.

Afirmacije

Zakon karme utkan je i u učenja modernih gurua
Mnogi suvremeni duhovni učitelji i pisci, nadovezujući se na tradicionalne definicije karme i nadograđujući ih vlastitim iskustvima, primjerice Louise Hay ili Rhonda Byrne, ističu kako je karma u našim rukama. Budući da naše misli i namjere oblikuju našu budućnost, ako sve činimo s dobrim namjerama, ako promijenimo svoj način djelovanja, time izravno mijenjamo i svoju budućnost. Sukladno tome, iznimno je važno vedro i pozitivno razmišljati kakva god nas situacija zadesila. Osmislite vlastite afirmacije (izjavne rečenice koje vam osobno nešto predstavljaju, ono na čemu želite poraditi) koje će vam pomoći u popločavanju najboljih putova upravo za vas. Uvijek budite zahvalni na pozitivnim događajima jer će vam svemir zbog toga upriličiti mnoga nova pozitivna životna iskustva.

Svjesnost

Važno je da razmislimo o posljedicama svojih izbora
Toj temi mnogo je pridonio i Deepak Chopra. U knjizi Sedam duhovnih zakona uspjeha on kaže da onaj tko u životu želi sreću (ili pozitivnu karmu) mora naučiti sijati sjeme sreće. Trebamo osvijestiti kako u svakom trenutku svojeg postojanja imamo pristup beskrajnom mnoštvu izbora – neke činimo svjesno, a neke nesvjesno. Karmički zakon najbolje ćemo shvatiti i okrenuti u svoju korist ako u svakom trenutku budemo svjesni svojih izbora. Većina nas čini ih nesvjesno pa ih stoga i ne smatra izborima.

Kako ih možemo osvijestiti? Jednostavno! Svaki put kad o nečemu odlučujemo, trebali bismo razmisliti o posljedicama tog izbora te hoće li on nama i osobama oko nas donijeti sreću. Ako osjećamo da hoće, trebali bismo se za njega odlučiti; u protivnom ne bismo trebali. Važno je naučiti spontano ispravno odgovarati na svaku situaciju čim se ona dogodi. Također, ako prolazimo kroz neko neugodno životno iskustvo (osim što ćemo glasno pomisliti „Uh, koja karma!“ ili „Zašto baš ja?!“), trebamo se zapitati što iz njega možemo naučiti, zašto nam se to događa, koju nam poruku svemir time šalje te kako to iskustvo možemo učiniti korisnim i za druge (primjerice, nakon ozljede pri planinarenju možda osmislite novu vrstu planinarske opreme koja će mnogima pomoći da izbjegnu takvu ozljedu).

Takvim pristupom svjesno kreiramo svoju stvarnost i potičemo vlastiti razvoj. Dokle god nas karma uči nečemu, dokle god stječemo nova iskustva i saznanja i time se uzdižemo na ljestvici samorazvoja, plod naše karme bit će sreća i uspjeh.