Usklađivanje s općim tokom energija
Jeste li se ikada toliko udubili u neku radnju koja vas je potpuno ispunjavala da niste ni primijetili kako je vrijeme proletjelo? Kao da ste bili izmješteni iz svoje svakodnevice pa niste primijetili ništa drugo, osim aktivnosti kojom ste se bavili. To stanje naziva se flow (engl. tok).
Flow je stanje bez ega koje nastaje potpunim usmjeravanjem na djelatnost koja se tog trenutka obavlja. Glavna obilježja su stanje samozaborava, spontane radosti, zanesenosti, prepuštanja, predavanja... Tvorac teorije flowa Mihaly Csikszentmihalyi, psiholog mađarskog podrijetla, isticao je da je riječ o iskustvu koje je toliko ugodno da ljudi žele nastaviti aktivnost po svaku cijenu i bez ikakva drugog cilja.
U flowu je energija fokusirana, a prisutni su osjećaji sreće i zadovoljstva zbog uspjeha u nekoj aktivnosti. To je svojevrsna ekstaza i neka vrsta kreativnog nadahnuća u kojemu se čovjek usklađuje s općim tokom energija ostvarujući najviši stupanj sinkronizacije s okolinom te ulazi u novu realnost.
Sreća je u kvaliteti životnoga iskustva
Većina ljudi misli da ih slava, bogatstvo, moć ili bolje zdravlje mogu učiniti sretnima. Međutim, brojne znanstvene studije pokazale su da nas postignuća na tim poljima mogu usrećiti samo površno. Csikszentmihalyi je više od dvadeset godina posvetio proučavanju fenomena ljudske sreće te došao do saznanja da se ona skriva u kvaliteti životnog iskustva.
Sreću doživljavamo u trenutku i to kada radimo nešto što nas ispunjava, a ne u iščekivanju budućeg događaja ili ispunjavanju zamišljenih ciljeva. Stanje flowa opisivali su brojni umjetnici, znanstvenici i sportaši. Svi su oni, iako iz sasvim različitih područja djelovanja, različite dobi, obrazovanja, društvenog i materijalnog statusa, svjedočili o sličnom doživljaju.
Tjelesni aspekt: Promjena moždanih valova
To izmijenjeno stanje svijesti ne registrira se samo na razini doživljaja, nego se vidi i u promjeni moždanih valova zabilježenih EEG uređajem. Za razliku od uobičajenog stanja svijesti pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti, kada u mozgu prevladavaju beta moždani valovi (14-40 Hz), u flowu moždani valovi imaju niže frekvencije i mogu biti alfa, tetha, pa čak i delta. Kada smo završili neku aktivnost i sjeli odmoriti se ili smo u laganoj šetnji, naši su moždani valovi na alfa frekvenciji (8-13 Hz).
Tetha valovi (4-7 Hz) javljaju se kada obavljamo neku automatsku radnju, primjerice kada zaključavamo vrata ili se vozimo autocestom te u jednom trenutku shvatimo da se ne sjećamo posljednjih kilometara. U stanju delta valova (0,5-3 Hz) teško je boraviti svjesno. Oni se uglavnom registriraju u najdubljoj fazi sna, a prethodili su im najprije alfa, a potom tetha valovi. Stanje svjesnosti dok su nam moždani valovi delta opsega moguće je postići samo primjenom određenih meditativnih tehnika, i to njihovim duljim prakticiranjem.
Sposobnost flowa prirodna je ljudska mogućnost, a posebno su joj sklona djeca. Dokaz tome jest činjenica da do šestog mjeseca života dominiraju delta moždani valovi, do sedme godine theta, a ulaskom u pubertet počinju prevladavati beta valovi. Kako osoba odrasta, tako valovi više frekvencije postaju dominantni. Upravo je zato djeci lakše ulaziti u flow i zato se ona tako lako „izgube“ u igri.
U flowu se svi vitalni životni parametri dovode na optimalnu razinu. Rad srca se usporava, harmonizira se živčani sustav, kao i metabolizam na staničnoj razini.
Psihološki aspekt: stanje oslobođeno ega
Kao što je već spomenuto, flow je stanje oslobođeno ega. Razni religijsko-filozofski koncepti ego doživljavaju kao dio nas koji ima želje i očekivanja, vezan je za ljude, stvari, misli, osjećanja, događaje i oni ga određuju. Kada se definiramo karakterom i određenim osobinama, mislima i osjećajima, možemo reći da smo u egu. Toga u flowu nema. U tom stanju osoba osjeća ispunjenost i uživa u samom procesu stvaranja, ne razmišljajući mnogo o rezultatu.
Moglo bi se reći da je flow „cilj bez cilja“, što znači da se u procesu flowa teži realizaciji nekog cilja, ali osoba nije vezana za njega. U flowu je osoba sada i ovdje, neopterećena prošlosti i ne iščekuje budućnost. Doživljava intenzivan osjećaj harmonije i mira te istodobno ima iskustvo opuštenosti i koncentriranosti. U dobrim je odnosima i sa sobom i s drugima.
Poznato je da su osobine izražene IQ-om prije svega predodređene genski. No osobine izražene EQ-om (emotivnim kvocijentom) i SQ-om (spiritualnim kvocijentom) mijenjaju se tijekom života, a na njih značajno utječe i doživljaj flowa. To je zato što on utječe na bolju sposobnost prepoznavanja, vrednovanja i kontrole emocija, tj. emocionalnu inteligenciju. Flow predstavlja emocionalnu inteligenciju najvišeg reda, pri čemu su misli i emocije obuzdane radi postizanja uspjeha u nekoj aktivnosti. Kad smo u ovom stanju, postajemo prilagodljiviji, asertivniji, raste nam empatija, ali i samopoštovanje.
Duhovni aspekt flowa je možda i najvažniji. Stanje flowa je spontano bivanje, a karakterizira ga prisutnost i opuštenost. Postizanje trajnog bivanja u ovom stanju različiti duhovno-religijski koncepti nazivaju drukčijim imenima: prosvijetljenost, nirvana, zrela svijest. Kako god to stanje nazivali, ono podrazumijeva nadilaženje onoga što um poima kao realnost, u čijem sklopu je i ego. Sve što nazivamo realnošću, što nas okružuje (drugi ljudi, materijalni svijet), zapravo je projekcija našeg uma, ističu ova učenja, a podržava ih i moderna psihologija.
Ako se, primjerice, dogodi prometna nesreća, svaki svjedok dat će različitu izjavu o tome što je vidio i kako je to doživio. Ta će percepcija ovisiti o dosadašnjim iskustvima, uvjerenjima i stavovima. Na našu percepciju utječu brojni čimbenici: kognitivni (spoznajni), fiziološki, psihološki, sociološki... To možete provjeriti i sami. Kako, primjerice, doživljavate prirodu, ovisit će o vašem raspoloženju. Ako ste loše volje, možda nećete ni primijetiti tek prolistalo drveće, a u dobrom raspoloženju uočit ćete i neke detalje te će oni na vas ostaviti jak dojam. Naša psihološka realnost - ono kako se osjećamo i što mislimo - zapravo je samo naša realnost. Možemo reći da ne postoji jedna, nego mnogo individualnih realnosti.
Ta su znanja poznata u svim značajnijim filozofsko-religijskim konceptima, posebno onima s Istoka. U njima se navodi da je cijeli materijalni svijet koji nas okružuje i od kojeg smo sastavljeni samo iluzija, a do istine se dolazi prepuštajući se ljubavi, bogu, apsolutu, univerzumu... Materijalni je svijet koncipiran po principu dualnosti (dobro-loše, lijepo-ružno, pozitivno-negativno) i dio je iluzije jer u njemu ne možemo doživjeti jedinstvo. Flow nam istodobno daje božansko i ljudsko iskustvo, Bog i čovjek postaju jedno, cjelina. Iz osjećaja prepuštanja kakvo doživljavamo u flowu nastala je i čovjekova potreba da teži nečemu što je njegovu umu nedokučivo. Svako iskustvo flowa predstavlja korak u razvoju svjesnosti.
Boravak u tom stanju transformira potencijalne prijetnje u ugodne izazove. Vjerujemo u vlastite mogućnosti i sposobnosti da se možemo suočiti s problemom. I to zato što u flowu postoji osjećaj potpune kontrole nad onim što se radi, ali i nad životom općenito. Taj osjećaj kontrole mogao bi se opisati kao odsutnost zabrinutosti zbog gubitka kontrole.
Ulazak u flow
Autori Zoran i Dušan Grujičić pišu: „U flow stanje ulazimo harmoniziranjem tzv. mentalnog i tzv. radnog uma. Mentalni (misleći) um funkcionira neposredno na principu dualnosti i na reakcijama koje iz tog procesa proizlaze. On stvara koncepte, svrstava, uspoređuje, sumnja, postavlja pitanja, zamišlja, sudi ili se, pak, ljuti, tuguje, pati, mrzi, gnjevan je, zabrinut, znatiželjan, ljubomoran, često mu je dosadno i sl. Mentalni um proizlazi iz ‚lažnog ja‘, a to je poistovjećenost s fizičkim tijelom i umom (osjećajima i mislima).
Radni um je onaj koji, koristeći misleći um, omogućava ulazak u stanje flowa – stanje prepuštenosti i poistovjećivanja s onim što se radi. Primjerice, kada je slikar u pitanju, misleći će um odabrati stalak i platno, izabrati temu i početi slikati, a nakon nekog vremena će pomoću radnog uma ući u stanje flowa, ruka će biti kao ‚vođena‘. Često umjetnici kažu da ne znaju zašto i kako su nešto naslikali, nego objašnjavaju da ih je nešto vodilo, da im je tako došlo.“
Želite li i sami iskusiti stanje flowa, ne zanemarujte svoje kreativne potencijale. Posvetite se nekom obliku umjetnosti ako ste mu skloni, primjerice slikanju, sviranju instrumenta, fotografiranju ili pak istraživanju i znanosti, osmišljavanju novih pomagala ili uređaja. Čak i posao kojim se bavite možete obavljati u flowu. Postoje i znanstvena istraživanja u kojima je otkriveno da su menadžeri mnogo uspješniji kad iskuse flow. U tom stanju, naime, osoba može jasno ocijeniti što je za nju najoptimalnije i najkonstruktivnije.
Ulaženje u to stanje svijesti olakšat će razne meditativne tehnike. Možete iskušati transcedentalnu meditaciju, osnove meditacije, meditaciju uvida te različite metoda rada s energijom. Da bi se u flow ulazilo što lakše i što više ostajalo u njemu, potrebno je neku od ovih tehnika prakticirati svakodnevno i što dulje. S vremenom se iskustvo flowa koje se ostvaruje u meditaciji sve češće spontano javlja i u svakodnevnom životu. Naše se vibracije usklađuju s vibracijama univerzuma i to iskustvo teži što više ovladati našim bićem.
.png)
.png)
