Dobar plan je pola odmora

Um je i dalje u radnom raspoloženju, razmišljamo o tome što se u našem domu ili radnoj okolini događa dok smo odsutni (zalijeva li nam susjeda redovito cvijeće na balkonu, jesu li kolege uspješno preuzeli naš dio radnog zadatka) i što nas očekuje kad se vratimo s odmora (šef mrkog pogleda, hrpa neobavljenih poslova). Zanimljivo je da za mnoge radoholičare rad prividno uklanja tjeskobu i, kad ne rade, odnosno čim se počnu opuštati, ona jednostavno iskoči van i više njome ne mogu upravljati.

Kako bismo od početka odmora opušteno uživali, ponekad nije loše prethodno isplanirati željene aktivnosti. To naravno ne znači da trebamo postati ovisnici o kontroli, već jednostavno spriječiti da nas detalji poput krivo rezervirane sobe ili nedovoljne obaviještenosti o ponudi izleta izbace iz ravnoteže te dovedu u stresnije stanje od onoga u kojemu smo krenuli na odmor.

Vježbajte opuštanje prije godišnjeg

Tek nakon tri dana se počinjemo opuštati

Također, na odmor ne bi trebalo juriti ravno iz uredskih obaveza, već ostaviti dan-dva razmaka kako bi promjena bila postupna. Prema istraživanju američkoga Instituta za obitelj i posao potrebna su nam najmanje tri dana da bismo se opustili tijekom godišnjeg odmora te su dulji odmori (sedam dana i više) povezani s boljim psihičkim rezultatima.

I na kraju, sama činjenica da smo se oslobodili radnih obveza nije dovoljna da osjetimo sve dobrobiti opuštanja i odmora – važno je prije svega uživati u omiljenim aktivnostima koje vezujemo uz odmor (bile one ronjenje, planinarenje, izležavanje ili čitanje knjige).