Vjerojatno ste primijetili da nasmiješeni ljudi drugačije zrače i brže privuku vašu pozornost. U čemu je tajna? Kada se nasmiješite, u vašem se mozgu otpuštaju hormoni zadovoljstva, poput dopamina, serotonina i endorfina, te oni pomažu vašem tijelu da se opusti, snižavaju krvni tlak i brzo popravljaju raspoloženje. Čak i kada niste raspoloženi i nije vam do smijeha, kada se osjećate nervozno, napeto ili tjeskobno, možete si pomoći tehnikom poluosmijeha koja se još naziva i Mona Lisa osmijeh. Poboljšat će vam raspoloženje, podići samopouzdanje i smanjiti stres. Osim toga, vježba poluosmijeha se može koristiti i kao tehnika za poboljšanje komunikacije s drugim ljudima. Poluosmijeh može djelovati kao neverbalni signal koji pokazuje da ste otvoreni, prijateljski nastrojeni i spremni za komunikaciju. Dobra vijest je da vaš osmijeh ne mora biti 'pravi'. Dovoljan je sam čin pomicanja mišića lica kako biste stvorili izraz poluosmijeha.

  1. Dopustite da vam se kutovi usana malo podignu i prestanite kada osjetite malu količinu napetosti u kutovima usta. To je suptilan, sitan osmijeh koji, ako vas netko promatra, možda neće primijetiti promjenu na vašem licu.
  2.  Zadržite opušten, miran izraz lica.
  3. Dah neka bude prirodan i nesputan.
  4. 'Nosite' ovaj osmijeh deset minuta i primijetite kako vam se raspoloženje promijenilo.

Duža varijanta vježbe:

  1. Sjednite ili stojite uspravno.
  2. Duboko udahnite kroz nos.
  3. Na izdisaju, nasmiješite se i poluosmijehnite. Zadržite osmijeh na licu i udahnite opet.
  4. Poluosmijehnite se opet dok izdišete kroz usta.
  5. Ponovite ovaj ciklus smijanja i disanja nekoliko puta, svaki put pokušavajući produbiti svoj dah.

Kako bi dobili drugačije rezultate u životu, potrebno je uvijek napraviti nešto novo! Ova vježba izuzetno je jednostavna, ne zahtijeva puno vremena ni znanja. Dopustite da vas osmijeh poveže s vama samima i stvori nove navike, potakne osjećaj radosti, opuštenosti i povezanosti s drugima. Međutim, važno je napomenuti da ova vježba nije zamjena za profesionalnu terapiju ili medicinsku njegu. Ako osjećate teške simptome tjeskobe, depresije ili drugih emocionalnih poteškoća, obratite se svom liječniku ili terapeutu kako biste dobili odgovarajuću pomoć.