Svaki peti srednjoškolac depresivan

„U jeku pandemije, početkom godine, svaki peti srednjoškolac bio je depresivan, no stanje je sada još gore: psihijatrijski odjeli za djecu i mlade posljednjih tjedana preplavljeni su pacijentima, a broj hospitalizacija adolescenata zbog depresije i suicidalnog ponašanja dramatično raste.“ Navedeni tekst objavljen je u Jutarnjem listu 20. ožujka 2021.

Čitajući članak ostala sam šokirana i zabrinuta. Prije par mjeseci objavljen je članak o istom problemu na psihijatriji u Beču. Mislila sam sva sreća pa kod nas toga nema. Ali, eto na žalost problem se pojavljuje i kod nas.

Život u pandemiji i nakon potresa ostavio je trag na svima a posebice na djeci. Najčešće se govori o fizičkim bolestima, no što je s mentalnim i emocionalnim zdravljem? Biti zdrav u glavi osnova je općenitog zdravlja. Kako to postići?

Znakovi stresa kod djece

Prvi korak je znati prepoznati znakove stresa kod djece. Najčešće su fizičke prirode, kao npr. lupanje srca, crvenilo u licu, bolovi u trbuhu, glavobolje i sl. Kod neke djece vidljivi su poremećaji u ponašanju. Npr. dijete koje je bilo otvoreno i veselo, sada je tužno, povučeno i obrnuto. Neka djeca kada su u stresu prestanu jesti ili traže utjehu u hrani pa previše jedu. Mnoga djeca kada su pod stresom imaju probleme sa spavanjem ili rutinom općenito. Neka djeca o problemu koji ih muči ne žele pričati ili ne znaju kako to objasniti.

Kao i mi odrasli, tako i djeca neverbalno izražavaju promjene na emocionalnom području. Kod neke djece dolazi do promjene na misaonom planu pa tako zaboravljaju, imaju poteškoće s koncentracijom, često se ponavljaju itd.

Kako pomoći djetetu u stresnim situacijama?

  • Biti pozitivan. Svaki stres je negativan. No, samo nas pozitivan stav može izvući ih problema. Gledajte na to pozitivno i tako komunicirajte s djetetom.
  • Pobrinite se za sebe. Čuvajte svoje mentalno zdravlje da bi mogli brinuti o mentalnom zdravlju djeteta. Razgovarajte s djetetom o vlastitim osjećajima, problemima. Mnogo toga djece ne razumiju ali osjećaju. Sve se to nesvjesno prenosi na djecu.
  • Budite otvoreni i iskreni. Često lažemo ili se skrivamo da bi zaštiti dijete. U laži su u kratke noge a djeca sve osjećaju.
  • Razgovarajte o vlastitim i djetetovim emocijama. Naučite dijete imenovati i prepoznati vlastite i tuđe emocije.
  • Pričajte s djetetom o problemu koji nas je ili je dijete dovelo do toga stanja.
  • Pronađite način što vama pomaže i opušta vas u stresnim situacijama. To mogu biti vježbe disanja, slušanje glazbe, šetnja, trčanje itd. Uključite dijete u svoje stresne situacije i načine opuštanja. Tako će dijete naučiti kako se nositi u stresnim situacijama, kako se opustiti.
  • Nudite tjelesni dodir. Najčešće djecu dodiri smiruju. Zagrlite dijete, bude mu utjeha. Neka djeca odbijaju dodir kao utjehu. I to treba prihvatiti ali i pronaći drugi način utjehe koji djetetu odgovara.
  • Budite optimistični i vjerujte u dijete. Budite podrška djetetu. Recite djetetu: Čini mi se da si zabrinuta ali ja vjerujem da mi to možemo zajedno pobijediti.
  • Osigurajte rutinu jer ona daje osjećaj sigurnosti i kontrole. Osigurajte djetetu pravilnu i redovnu prehranu, spavanje, vrijeme za igru, učenje itd.
  • Dajte i sebi i djetetu vremena.

Budite model

Na mentalno zdravlje treba gledati kao na bogatstvo koje imamo. Biti zdrav u glavi je najvažniji temelj cjelokupnog zdravlja. Različiti izvori mogu nas i djecu dovesti do različitih mentalnih i emocionalnih problema. Neka stresna situacija bude prilika za učenje, rad na sebi. Budite model djetetu. Odgoj nije samo odgoj djeteta. Odgojem odgajamo i educiramo i sebe.

Više o autorici doznajte na lanakihas.com.