Što ograničava vaš potencijal? Otkrivamo sve zamke uspoređivanja, pohvala i kritika te preispitivanja

Ne započinjite svoj prvi korak analizom drugih

Koliko je nedjelotvoran oslonac na tuđe mišljenje znaju svi koji su probali aplauzima drugih potvrditi vlastitu vrijednost. U biznisu je prvi korak svakog projekta analiza tržišta i konkurenata, međutim, kada je riječ o razvoju osobne životne strategije, to je jedna od najvećih pogrešaka koje činimo.

Ključ razvoja uspješne osobne strategije upravo je u tome da mi NE počinjemo svoj put tako što analiziramo izvanjske faktore i aktivnosti drugih. Time što pokušavamo biti kao netko drugi zapravo samo ograničavamo svoj potencijal.

Moja ili njihova istina?

Kreiranje života ovisno od tuđem mišljenju i uspoređivanje s drugima svakako je kulturološki i sociološki uvjetovano. Stoljećima je isticanje na dobar ili loš način moglo uzrokovati nepredvidive posljedice za pojedinca i njegovu obitelj, tako da smo kolektivno naučeni da se ne ističemo.

Ovo se posebno odnosi na žene! Iz straha od osude i nepripadanja, žene su okretale leđa vlastitim istinama, ušutkivale svoj glas da ne bi izazvale kritike i tako su nam dopadljivost i prihvaćenost postale važnije od zauzimanja za sebe.

Međutim, da bismo bile svoje i pokretale željene promjene u životu, moramo se osloboditi ovisnosti o tuđem mišljenju – da ne ovisimo ni o pozitivnoj reakciji drugih ni o strahu zbog njihovog neodobravanja. Kada nas koči strah od kritike ili ako konstantno imamo potrebu za pohvalom, jednostavno ne možemo biti iskreni ni sa sobom ni s drugima, ne možemo živjeti svoju svrhu i slijediti svoj jedinstveni put.

Istraživanja su pokazala da žene na kritiku i na odbijanje reagiraju na isti način.

Kritiku prihvaćaju osobno i automatski zaključuju da nisu dovoljno dobre. Ako žene izjednačuju kritiku s odbijanjem, nije čudno što povratne informacije svih vrsta ozbiljno utječu na njih i ograničavaju njihov potencijal.

Prevladajte ovisnost o tuđem mišljenju

Predlažem vam da odgovorite sebi na nekoliko pitanja koja će vam pomoći prevladati ovisnost o tuđem mišljenju.

1. Kritika

Do čijeg mišljenja mi je zaista stalo?

Cijenim li dovoljno osobu da bi njeno mišljenje za mene bilo presudno?

Imam li što naučiti od osobe čije mišljenje prihvaćam?

Živi li osoba koja mi upućuje kritiku život koji ja želim za sebe?

Što mi je trenutačno važnije od pohvale, odnosno od toga da se nekom svidim?

Želim li biti iskrena?

Želim li biti vjerna sebi?

Želim li ustrajati?

Želim li raditi ono u što vjerujem da je ispravno?

Kakva vrsta pohvale vam je najvažnija? Kakve ona ima veze s najdubljim sumnjama koje imate u vezi sa sobom ili s lekcijama koje ste naučili o tome kakve osobine određuju vašu vrijednost? Ako vas nečija povratna informacija stvarno zaboli ili kada se plašite određene vrste kritike, razmislite kako ta kritika oslikava mišljenje koje vi imate o sebi.

Kritika koja nas najviše pogađa zapravo odražava negativno mišljenje koje već imamo o sebi i podržava stav našeg unutarnjeg kritičara.

Kada shvatimo da se bol koji nam je zadala kritika ne odnosi na izvanjski doživljaj, nego se tiče naše unutarnje realnosti, tada vraćamo moć u svoje ruke. To nam omogućuje da preusmjerimo pažnju s druge osobe na sebe i otkrijemo koja su to naša uvjerenja zbog kojih nas ta kritika boli i koje smo negativne stavove duboko u sebi zakopali.

Iskreni odgovori na ova pitanja pružit će vam jedno transformacijsko iskustvo osobne samospoznaje.

2. Uspoređivanje

Ljudi pribjegavaju društvenom uspoređivanju kada ne postoje objektivni kriteriji za njihove sposobnosti ili stavove i kada nisu sigurni kakvi su u nekom području djelovanja. Ako ste novi u nekom poslu ili nemate izgrađen svoj stav o nekom pitanju, veća je vjerojatnost da ćete se uspoređivati s drugima. Zanimljivi su rezultati istraživanja koji pokazuju kako ljudi imaju prirodni nagon da se uspoređuju sa svakim tko se nalazi oko njih.

Dakle, ovaj je proces poprilično automatski i brz. Kada promatramo druge ljude, to nam daje informaciju o nama samima. Promatramo sebe promatranjem drugih ljudi, odnosno, stječemo određeni pojam o sebi kroz kontakt s drugim osobama. Tako puno učimo o svojim sposobnostima, talentima, jačim stranama, ali i o nedostacima i slabostima.

Nakon tog brzog procesa dolazi i sljedeći – kada zaključujemo koliko je to uspoređivanje prikladno, relevantno, informativno. Dakle, ako želimo shvatiti iz kojih se razloga uspoređujemo s određenim osobama, moramo razumjeti što je cilj toga.

Kada želimo uvidjeti čemu možemo težiti, upuštamo se u uspoređivanje s „uspješnijima“. Kada želimo popraviti sliku o sebi, uspoređujemo se s onima koji su „neuspješniji“ od nas (uključujući i sebe u prošlosti). Međutim, ako želimo točnu procjenu svojih sposobnosti, okrećemo se objektivnoj analizi sebe. Nažalost, za mnoge je uspoređivanje postalo navika koje se teško mogu riješiti.

Zašto je to štetno?

Umjesto da se fokusiramo na ono što mi želimo ostvariti, našu pažnju odvlači uspjeh drugih ljudi. Istraživanja dokazuju kako socijalna uspoređivanja najviše potiču depresiju i zavist. Perfekcionizam stvara anksioznost, dok su ljubomora i depresija realne posljedice stalnog uspoređivanja na društvenim mrežama. Lako je misliti da netko ima divan život izvana, ali nikada ne znamo kakve bitke netko vodi iznutra.

Kako pokazuje statistika, na društvenim mrežama manje vremena provode ljudi koji su kreatori sadržaja i koji preko njih rade, od onih koji su pasivni promatrači tuđih života i konzumenti sadržaja.

Primijetit ćete koliko ste manje anksiozni i manje se brinete o onome što drugi rade kada napravite barem kratak odmor od društvenih mreža i posvetite se svom životu. Stvorite dovoljno bogat život tako da vam neće biti važno što drugi rade. Kada se vama mnogo toga događa ili ste totalno posvećeni nečemu što radite i što vas inspirira, zaista vas neće interesirati ni životi ni rezultati ljudi oko vas. To ne znači da treba ispunjavati svoj život beskonačnim obavezama i dodatnim zadacima, ali definitivno znači da bi vas stvaranje bogatijeg i ispunjenijeg života moglo spriječiti da trošite vrijeme na razmišljanje o onome što drugi rade i ide li nekom drugom bolje nego vama.

Osnažujemo sebe kada odbijemo uspoređivati se s drugima.

Nije isto truditi se biti bolji od ostalih i truditi se biti najbolji što možemo.

Kada se usporedimo s nekim drugim, možemo biti zadovoljni čim pomislimo da „pobjeđujemo“.

Klasičan primjer za ovo su najbolji sportaši koji obaraju svjetske rekorde. Da su se samo usporedili s drugima, mogli su se zaustaviti prvi put kad su nadmašili nečiji uspjeh. No, oni najbolji ne natječu se s drugima, nego sa svojim prošlim rezultatom i samo tako postižu fenomenalan rezultat i postavljaju svaki put novi rekord, nadilazeći sami sebe.

3. Preispitivanje

Čak ni u trci ne možete pobijediti ako se stalno okrećete da vidite gdje su drugi.

Ako se stalno trudite nadmašiti druge, to će samo iscrpiti vašu mentalnu snagu.

Kada se prestanete uspoređivati s drugima, moći ćete svu svoju snagu usredotočiti na svoj cilj i nadići svoja očekivanja. Jedina osoba s kojom se trebate uspoređivati ste vi od jučer.

Što možemo poduzeti kako bismo razvili svijest o sebi do te mjere da nam uopće neće biti važno što netko o nama misli? Umjesto da nas aplauzi i afirmacije drugih čine samopouzdanima, neka oni budu odgovor na našu samosvijest jer tada, i samo tada, njihov izostanak neće učiniti da se osjećamo loše. Oslobađanje od ove ovisnosti nužno je za osjećaj ugode u vlastitoj koži. Počnimo od malih stvari, onih gdje je naša sigurnost najveća. To je jedini siguran put prema osjećaju mira i ispunjenosti.