Burnout je dosegnuo epidemijske razmjere, a rezultira iscrpljenjem energije, odgađanjem obaveza, nepovezanošću s radnim mjestom i smanjenom produktivnošću. Sam termin burnout kreirao je ili se bar pripisuje Herbertu Freudenbergeru, koji ga je opisao kao posljedicu teškog stresa kod pomagačkih djelatnosti. Ipak, danas se taj termin koristi za sve djelatnosti.
Kako ne bismo došli do burnouta, potreban nam je odmor, a sama potreba za odmorom sve je veća. S jedne strane imamo potrebu, s druge moranje. Kada su oni neusklađeni, mi sebi ne dopuštamo odmoriti se. Um nam se stalno vraća na moranje - što još moramo napraviti, što smo trebali napraviti i što bismo trebali.
Vježba vizualizacije
Da se malo poigramo. Zatvorite oči. Ispružite dlan ispred sebe. Na ispruženi dlan stavite vašu potrebu da se odmorite. Osjetite tu svoju potrebu u toj ruci. Recite zašto vam je potrebno odmoriti se. Svako zašto smjestite na taj dlan. Primijetite koliko je vaš dlan težak ili lagan. Je li se pomaknuo s mjesta u odnosu na prvi položaj u koji ste ga stavili? Sada ispružite drugu ruku i na tu ruku stavite sva ona moranja koja nosite u sebi. Što se to vrti u vašem umu da morate? Lagano sve stavljajte na ruku. Primijetite kako se osjećate sada kada to radite, pa i te osjećaje stavite na ruku. Primijetite koliko vam je teška ili laka ruka “moranja”. Je li se ona pomakla u odnosu na početno stanje? Koja ruka je teža? U kojoj ruci osjećate veću težinu? Ako je to ruka moranja, onda će ona biti primarnija od vaše potrebe i bez obzira što ste fizički otišli na odmor, vaš um ostao je u brzini “doing” ili “činiti” i vaše tijelo se ne odmara. Većina nas provodi veliki dio svog svakodnevnog života radeći na "obavljanju stvari" i "dovršavanju zadataka.” Ponekad smo izuzetno učinkoviti i vješti u multitaskingu i obavljanju mnogih zadataka potrebnih za postizanje naših ciljeva. I nema apsolutno ništa loše u tome, do trenutka kada ne radimo samo to. Takvo stanje dovodi nas do preplavljenosti ili burnouta.
Način "činjenja" je način rada u kojem se fokusiramo na obavljanje zadataka i postizanje ciljeva. Kada smo u ovom načinu, razmišljamo o tome što trebamo napraviti i trudimo se to ostvariti. Evo nekoliko ključnih karakteristika:
- Svjesnost o tome kako stvari "jesu" i kako bi "trebale" biti
- Usmjerenost na ciljeve s ciljem "popravljanja" stvari
- Povećani napori prema postizanju ciljeva
- Većina akcija se događa automatski
- Nedostatak svjesnosti u sadašnjem trenutku
Način "činjenja" je koristan jer nam pomaže:
- Postizati ciljeve: omogućuje nam da budemo produktivni i ostvarimo stvari koje smo zacrtali.
- Rješavati probleme: pomaže nam identificirati probleme i raditi na njihovom rješavanju.
- Biti učinkoviti: povećava našu sposobnost da obavimo više zadataka u kraćem vremenu.
Upravo nas takav način djelovanja dovodi i do stvaranja navika. Navika moranja u nama je jaka, kao što moramo oprati zube da bismo bili zdravi ili pojesti da bismo nahranili svoje tijelo i um. U ovom slučaju moranje djeluje na naše emocije i na naš um i kada odemo na odmor, a ne prestaje ni kada se fizički odmaknemo.
Obično odemo dva do tri tjedna na godišnji, što realno nije dovoljno da bismo se odmorili ili stvorili novu naviku u kojoj moranje na odmoru nema toliku snagu.
Na koji način možete doskočiti moranju da ste zaista prisutni na odmoru i tijelom i duhom? One dane kada radimo, a to je većina dana u godini, imamo raspored dnevnih obaveza. Napravite ga i kada ste na odmoru. Isplanirajte si dan. Na taj način radit ćete stvari koje vas vesele i zadovoljavaju. Izleti, šetnje, razgledavanje, odlazak na ručak, kupanje. Stavite sve u raspored i tako ćete imati put po kojem se krećete. Kada uzmete pauzu za odmor i ne radite ništa, doslovno ljenčarite, ono vaše moranje neće imati toliku snagu jer ste već dan ispunili aktivnostima koje vaš um vidi kao dnevne obaveze koje obavljate. Igrate se sa sobom i svojim umom i dozvoljavate sebi iz načina “činiti” dovesti se do načina “bivanja”. Način "bivanja" je način rada u kojem se fokusiramo na sadašnji trenutak, bez stalne potrebe za postizanjem ciljeva ili obavljanjem zadataka.
Ključne karakteristike bivanja:
- Povezanost s trenutkom
- Priznavanje kako stvari jesu u trenutku
- Spremnost da se stvari prihvate takvima kakve jesu bez napora da se izmijeni iskustvo
- Otvorenost i prihvaćanje ugodnih, neutralnih i negativnih emocionalnih stanja
- Smirenost, spokoj i osjećaj centriranosti
Način "bivanja" je koristan jer nam pomaže:
- Smanjiti stres: pomaže nam opustiti se i smanjiti napetost koja dolazi s neprestanim nastojanjem da nešto postignemo.
- Povećati svjesnost: pomaže nam bolje razumjeti sebe i svoje emocije, jer smo prisutni i svjesni trenutka.
- Poboljšati emocionalno zdravlje: prihvaćanje i otvorenost prema svim emocijama može poboljšati naše emocionalno blagostanje.
- Povećati zadovoljstvo: kada smo prisutni u trenutku, više uživamo u malim stvarima u životu.
Godinama sam odlazila na godišnji samo tijelom. Moje misli i um kretali su se svojim ustaljenim redoslijedom, bez obzira što sam promijenila lokaciju i donijela odluku da sam na godišnjem. Aktivnosti na godišnjem koje su se spojile s mojim dnevnim aktivnostima od kojih nisam odustala jer moranje je bilo jako, dovodile su do toga da sam se s godišnjeg vraćala umornija nego odmornija. Snaga navike i misli izuzetno su jake čak i kada ih nismo svjesni, obuzmu nas bez obzira što mi odlučili i gdje god otišli. One i dalje voze po svom ustaljenom redoslijedu ako im mi ne damo novi. Zato se moramo potruditi izraditi nove načine ponašanja i stvoriti nove sinapse.
Meditacija vizualizacije: spoznaja načina "činjenja" i načina "bivanja"
Odvojite trenutak za ovu vizualizacijsku vježbu kako biste se povezali sa svojim načinom "činjenja" i načinom "bivanja":
1. Sjednite udobno na mirno mjesto gdje vas ništa neće ometati.
2. Zatvorite oči i duboko udahnite nekoliko puta, opuštajući tijelo i um.
- Zamislite sebe kako radite na nekom zadatku koji zahtijeva vašu punu pažnju. Možda je to projekt na poslu, čišćenje kuće ili organiziranje nečega važnog.
- Obratite pažnju na osjećaje koje imate dok obavljate taj zadatak. Osjetite fokus, odlučnost i energiju koju ulažete.
- Primijetite kako se usmjeravate prema cilju, kako planirate korake i trudite se postići rezultat.
- Pokušajte osjetiti automatske radnje koje poduzimate, bez puno razmišljanja, samo djelujući.
- Sada zamislite da završavate zadatak i odlučujete uzeti pauzu.
- Zamislite sebe kako sjedite u prirodi, možda u parku ili na plaži. Osjećate blag povjetarac, sunčeve zrake na licu i čujete zvukove prirode oko sebe.
- Pustite misli da dođu i odu bez da se zadržavate na njima. Samo promatrajte što se događa u sadašnjem trenutku.
- Usmjerite pažnju na disanje, osjetite svaki udah i izdah. Osvijestite mirnoću i tišinu unutar sebe.
- Pokušajte prihvatiti sve osjećaje koji se pojavljuju, bilo da su ugodni ili neugodni, bez potrebe za njihovim mijenjanjem.
- Zamislite kako u vašem svakodnevnom životu balansirate između ova dva načina.
- Vidite sebe kako efikasno radite na zadacima kada je to potrebno, ali isto tako pronalazite trenutke za opuštanje i povezivanje sa sadašnjim trenutkom.
- Prihvatite da su oba načina važna i korisna, svaki na svoj način.
3. Polako se počnite vraćati u prostoriju u kojoj se nalazite. Osvijestite tijelo, pokrenite prste i nožne prste.
4. Duboko udahnite i otvorite oči kada budete spremni.
5. Ponesite sa sobom osjećaj balansa i mirnoće koje ste doživjeli tijekom ove vježbe.
Redovitim prakticiranjem ove vizualizacijske vježbe, možete bolje razumjeti i uravnotežiti svoj način "činjenja" i način "bivanja", što će vam pomoći u postizanju harmonije, prevenciji burnouta i moći ćete doživjeti svoj godišnji svim svojim čulima. Osjetit ćete ga svakom stanicom svoga tijela. Moranje će imati minimalni utjecaj na vas i neće vam biti potreban godišnji nakon godišnjeg.
*Ako želite saznati više o Dubravkinom radu, posjetite njezin web.