„Narušeno fizičko zdravlje te želja za jednostavnijim i zdravijim načinom života potaknuli su me na razmišljanje o bogatstvu naše samonikle flore kao izvoru hrane i prirodnom lijeku s kojim me još kao desetogodišnju djevojčicu upoznao stric“, prisjeća se 35-godišnja agronomka i botaničarka Gabrijela Vrbetić. Iz tog je razloga prije godinu dana napustila posao u gradu i pokraj Jastrebarskog počela organizirati radionice 'Samoniklo jestivo i ljekovito bilje'.
„Cilj i namjera mojih radionica je ući dublje u svijet biljaka koje nas okružuju; upoznati ih na njihovom prirodnom staništu kako bi se teoretsko znanje pretvorilo u iskustvo kojim nastaje trajno znanje i daljnja sigurnost u prepoznavanju našeg samoniklog bilja. Također, ubrati to bilje koje polaznici nose doma za daljnju pripremu“, opisuje voditeljica.
Na Gabrijelinoj radionici možete naučiti prepoznati koje su to samonikle ljekovite biljke, naučiti kako nam mogu pomoći poboljšati zdravlje te kako ga pripremati. „Od aktualnog jestivog bilja sama pripremam ručak za dan radionice kako bi ih polaznici odmah isprobali“, kaže voditeljica dodajući da se radi o cjelodnevnoj edukativno – zabavnoj radionici, udaljenoj samo 40 km od Zagreba. „Cjelodnevnim zajedničkim učenjem i sakupljanjem biljaka u prirodi opuštamo svoje tijelo, um i duh te ponovno otkrivamo neprocjenjivu snagu ljekovite prirode i zajedništva“, kaže Gabrijela za koju odlazak u šumu, s košarom i alatom za sakupljanje biljaka znači svaki put novo učenje, novu lekciju koju joj Učiteljica Priroda daje.
„Ti mladi listovi, izdanci, korijenje i cvjetovi poklon su mojem biću kako bi moj put ozdravljenja i iscjeljenja bio potpun. Vraćanje počecima, našim korijenima, našim duboko zakopanim instinktima i vještinama za preživljavanjem u prirodi. Pogotovo sad kad nam mlado divlje bilje (povrće) služi za proljetno čišćenje organizma – detoks od nakupljenih toksina i time nam pomaže u prevladavanju proljetnog umora“, zaključuje voditeljica.
Mini vodič za samoniklo bilje
Medvjeđi luk (Allium ursinum L.) raste u velikim populacijama u vlažnim listopadnim šumama, najčešće pored potoka (na tom staništu ga ja sakupljam). Sakupljamo mlade listove koji su sada u proljeće najljekovitiji. Najbolje ih je konzumirati svježe (kao salata) jer se termičkom obradom gube ljekovita svojstva. Ako ga želimo duže sačuvati za hranu, najlakše je pripremiti poznati već pesto – namaz od listova medvjeđeg luka koji na hladnom može izdržati čak do iduće sezone. Ljekovito djelovanje zaista je širokog spektra; od visokog tlaka, kolesterola, poticanja metabolizma, detoksikacije, pa do ublažavanja probavnih tegoba. Istovremeno postoji opasnost od zamjene listova medvjeđeg luka s otrovnim vrstama; mrazovcem, čemerikom, đurđicom pa čak i kozlacem. Kako bi to izbjegli, uvijek u berbu idite s nekim tko ima sigurnost i iskustvo u raspoznavanju navedenih vrsta. Trovanja su zapravo posljedica neznanja i neiskustva, a ishod može biti koban po sam život.
Kopriva (Urtica dioica L.) većini poznata kao nepoželjan korov i ona od koje bježiš da te ne opeče svojim oštrim žaokama. Raste posvuda i indikator je plodnog tla bogatog dušikom pa zemlja na kojoj raste kopriva može poslužiti za kućne lončanice ili vrtne biljke kojima treba hranjivog tla. No mlada kopriva dobro je bila našim starima poznata kao zdrava hrana, ne samo za mladu perad već i za razne domaće pite i juhe. Kopriva se može jesti i sirova! Najlakše ju je staviti u smoothie s bananom i ostalim voćem da se lakše popije, a ja je jedem baš svježu. Uzmem 2-3 vrha koje protrljam među dlanovima i napravim kuglicu i pojedem. Jasno da će dlanovi peckati od žaoka, no kopriva je odavna lijek za reumu i hladne ruke – moram reći dlanovi žare i cirkulacija baš krene.
Maslačak (Taraxacum officinale Web.) naš najrašireniji korov koji raste po cijeloj zemlji, od livada, vrtova, do cesta, parkova i staza. Interesantna je morfološka činjenica da kao vrsta ima mnogo modifikacija lista što ovisi o staništu i ekološkim uvjetima. Maslačak je kozmopolit – naći ćete ga u cijelom svijetu samo ne na Antarktici. Najčešća upotreba listova je kao proljetna salata s cvjetovima tratinčice i jaglaca koja će snažno djelovati na poticanje rada probavnih organa. Mladi listovi bogati su C vitaminom i željezom. Listovi su gorka okusa zbog sastojka taraksacina. Starenjem listovi postaju blago otrovni što znači da mogu izazvati blage probavne smetnje i smetnje u radu srca. Cvjetne glavice pune peluda beru se i koriste za pripremu ljekovitog maslačkovog sirupa kod kašlja i za jačanje imuniteta kod prehlade i gripe. Korijen maslačka obiluje tvari inulinom koji je prirodni probiotik i dobar je za dijabetičare. Cijela biljka se sakuplja za hranu i lijek, a najviše zbog svog diuretičkog djelovanja.
Hodajući prirodom i gledajući svu tu 'hranu', imat ćemo obilje zdrave hrane posebno u proljetnim mjesecima kada radimo detoksikaciju organizma i prevladavamo proljetni umor. Od samoniklog jestivog bilja mogu se pripremiti veoma dobra i ukusna jela koja ni po čemu ne zaostaju od uobičajenih jela pripremljenih od kultiviranog bilja.
Kiš pita od mladog divljeg bilja
Sastojci za prhko tijesto:
200 g domaćeg brašna, 100 g masnoće (50 g svinjske masti, 50 g maslaca), 2-3 žlice domaćeg kiselog vrhnja, 1 jaje, malo soli
Priprema:
U zdjeli pomiješajte prvo suhe sastojke pa dodajte mokre. Tijesto umijesite najbolje rukama jer ćete tako dobiti idealnu teksturu i mekoću za daljnje razvlačenje. Tijesto stavite u hladnjak barem 1 sat dok pripremate sastojke za nadjev.
Sastojci za nadjev:
500 g svježeg domaćeg kravljeg sira, 1 dcl domaćeg vrhnja, 200 g trapista, 2-3 jaja, sol i barem 2-3 šake divljeg bilja (mladi vrhovi koprive, medvjeđeg luka, listovi maslačka, sedmolist, a može i poriluk)
Priprema:
Na tavi popržiti usitnjeni poriluk i na kraju dodati nasjeckano divlje bilje. U posebnu zdjelu dodati svježi sir, vrhnje, jaje i naribani trapist te zeleno bilje iz tave. Tijesto se razvalja prema kalupu u kojem ćete peći pitu, izbosti ga vilicom i premazati s nadjevom. Ja čak volim još na vrh kao (na pizzu) naribati trapista i nasjeckanog lista sedmolista pa bude aromatično i ugodne 'divlje' arome. Pitu pečem u pećnici na 180 stupnjeva oko 40 minuta. Važno je provjeriti i prije rubove tijesta da ne zagore baš iz razloga jer je svaka pećnica drugačija.
Kad se pita dobro ohladi, a najbolje preko noći, narežite lijepe komade i uživajte u svakom zalogaju koje pruža okus i aroma svježeg, divljeg bilja.
Rezervirajte svoj termin na radionicu porukom na biljnipripravci@gmail.com ili na IG @itisgabysgarden