Nakon 40. godine koži je potrebno drukčije gorivo. S vremenom se smanjuje aktivnost lojnih žlijezda, a udio linolne kiseline u sebumu opada. Zimi tomu dodatno pridonosi sezona grijanja jer suh zrak ubrzava gubitak vlage iz kože, a česte temperaturne promjene pojačavaju vaskularne reakcije. Rezultat su grubi i suhi obrazi, tup i beživotan ten te šminka koja dodatno naglašava suhoću.
Prehrana doista može pomoći jer osigurava sastojke koji obnavljaju zaštitnu barijeru kože i štite potporna vlakna. Makovo sjeme ispunjava oba cilja jer je gusto upakiran izvor lipida, minerala i polifenola, posebno korisnih u hladnijim mjesecima.
Jedna do dvije žlice maka dnevno predstavljaju jednostavan zimski tretman ljepote iznutra. Osiguravaju lipide koji grade zaštitnu barijeru, minerale koji podupiru kolagen i antioksidanse koji zajednički djeluju na zaglađivanje, umirivanje i poboljšanje tena kože nakon 40. godine.
Mak je jedan od najboljih biljnih izvora linolne kiseline, omega 6 masne kiseline nužne za sintezu ceramida u zaštitnoj barijeri kože. Prehrana siromašna linolnom kiselinom narušava barijeru, zbog čega koža izgleda beživotno bez obzira na korištenje krema.
Osim toga, mak osigurava oleinsku kiselinu, omega 9 masnu kiselinu, zatim proteine, vlakna i cijeli niz mikronutrijenata poput kalcija, magnezija, cinka, bakra, mangana i željeza. Kalcij i magnezij podupiru pravilnu diferencijaciju keratinocita, što rezultira glađom i ujednačenijom površinom epiderme. Bakar sudjeluje kao kofaktor enzima odgovornih za umrežavanje kolagena, mangan podupire unutarstanične mehanizme obrane od slobodnih radikala, a cink olakšava zacjeljivanje i ima protuupalna svojstva. Polifenoli i tokoferoli, odnosno oblici vitamina E, smanjuju oksidativni stres koji se zimi pojačava zbog suhog zraka i nedostatka svjetlosti.
U praksi osobe starije od 40 godina nakon nekoliko tjedana redovitog konzumiranja maka primjećuju manje suhoće i suptilno punije obraze. Ovo sjeme djeluje na više razina jer bolje zatvorena barijera usporava gubitak vode pa se epidermis ravnomjernije hidratizira i reflektira svjetlost poput satena. Stabilnija opskrba mineralima podupire sintezu kolagena, čime se smanjuje osjećaj tankoće i krhkosti kože. Antioksidansi umanjuju blage upale pa su crvenilo i nepravilnosti manje vidljivi. Kao rezultat toga, šminka se nanosi u tanjem sloju i ne zadržava se na suhim dijelovima kože.
Nakon četrdesete godine kolagen prirodno gubi elastičnost. Bakar sudjeluje u stvaranju poprečnih veza između kolagenih vlakana, cink podupire regeneraciju, a mangan i željezo sudjeluju u radu antioksidativnih enzima. Redovita, mala porcija maka osigurava dnevnu količinu ovih kofaktora koje tijelo ugrađuje u tkiva. Vizualno se to očituje u ujednačenijem tenu, manje sivkastim tonovima i izraženijem području obraza.
Zimi često dolazi do oscilacija razine šećera u krvi zbog slatkiša, manjka kretanja i kasnih večera. Mak, ako se konzumira umjereno, stabilizira obroke zahvaljujući mastima, proteinima i vlaknima, čime se ublažavaju nagli porasti šećera u krvi. Manje glikacije znači sporije očvršćivanje kolagena i manje jutarnjih oteklina. Uz to, vlakna podupiru crijevni mikrobiom, a mirnija probava često se odražava i na mirniju kožu.
Za vidljiv učinak preporučuje se 10 do 20 grama maka dnevno, odnosno jedna do dvije žlice, po mogućnosti svježe mljevenog jer cijelo sjeme prolazi kroz probavni sustav uglavnom neprobavljeno, dok mljevenje oslobađa lipide i minerale.
Mak se lako može dodati u zobene pahuljice, jogurt, smoothie, svježi sir ili salatu od citrusa. Dobra opcija za doručak je običan jogurt s jednom žlicom maka, kruškom i kapljicom heljdinog meda. Za ručak se može pripremiti salata s pečenom ciklom, narančom, rikolom, maslinovim uljem i žlicom maka umjesto orašastih plodova. Ako volite biljna mlijeka, natopljeno i mljeveno makovo sjeme možete pomiješati s toplom vodom i prstohvatom vanilije te dobiti makovo mlijeko bogato kalcijem i mastima, idealno za doručak.
Za ljepotu kože osobito su korisne kombinacije maka s vitaminom C iz agruma, kiselog kupusa ili peršina jer podupiru kolagen i krvne žile, zatim maka s karotenoidima iz mrkve, bundeve ili pasjeg trna zbog snažnog antioksidativnog djelovanja, kao i maka s proteinima iz jogurta, svježeg sira ili ribe jer stabiliziraju glukozu u krvi i produljuju osjećaj sitosti. Kap maslinova ili repičina ulja dodatno poboljšava apsorpciju lipida i spojeva topljivih u mastima.
Mak je kaloričan pa ga je najbolje koristiti kao zamjenu, a ne dodatak, primjerice žlicu maka umjesto dijela orašastih plodova ili drugih sjemenki u obroku. Treba birati mak iz pouzdanog izvora, po mogućnosti opran i očišćen, te ga čuvati na hladnom i tamnom mjestu jer visok udio masnih kiselina potiče užeglost. Osobe alergične na sjemenke ili s poviješću alergija na biljke maka trebaju započeti s vrlo malim količinama. U slučaju gastrointestinalnih ili bolesti jetre, trudnoće ili dugotrajnog uzimanja lijekova preporučuje se savjetovanje s liječnikom, piše Sensa.rs.
