HOLISTIČKI VODIČ ZA DUGOVJEČNOST: Uspostavite savršenu ravnotežu između vaših godina i onoga kako se želite osjećati

Kako možete pristupiti zdravom starenju – donosimo najnovije trendove znanstvenika iz beauty industrije te savjete za optimalnu tjelovježbu i prehranu

Pexels

Ako postoji nešto predvidivo u životu, onda je to da starimo. Svake minute. Svake sekunde. No nijedna životna dekada ne isključuje mogućnost da izgledamo lijepo i budemo zdravi. Slažu se s time i stručnjaci koji vjeruju da je cilj pomlađivanja – dulji i zdraviji život. Njihova najnovija istraživanja i savjeti pomažu da uspostavimo savršenu ravnotežu između naših godina i onoga kako se želimo osjećati.

Pomlađujuća molekula

Pogled na žensku ljepotu se mijenjaju. Žene ne bježe od neizbježnog, nego planiraju i prihvaćaju promjene koje dolaze stavljajući svoje zdravlje i wellbeing na prvo mjesto. Odmičući svoj fokus od pukog brojenja svjećica na torti, mijenja se narativ o starenju. Nasreću, taj je pomak sve očitiji u industriji ljepote. Istraživači, proizvođači kozmetike i modni časopisi mijenjaju način komuniciranja s potrošačima o starenju, pa se kovanica „protiv starenja“ (eng. anti-age), koja bi trebala „vratiti godine“, zamjenjuje izrazima kao što je „specijalizirano ili pogodno za dob“.

Kozmetički brendovi prilagodili su svoju terminologiju prema dobno neutralnoj ili onoj dobno pozitivnoj. Cliniqueva linija proizvoda De-Aging, Doveov Pro Age i L’Oréalov Age Perfect neki su od primjera ove priče. I mediji su podržali ovu promjenu. Još je 2017. američka izdavačka kuće Condé Nast odlučila da njihov magazin Allure više neće koristiti izraz „anti-ageing“. Glavna urednica Michelle Lee tim je povodom izjavila da „bez obzira na to znamo li mi to ili ne, izraz suptilno pojačava poruku da je starenje stanje s kojim se moramo boriti.“

I znanstvenici poput dr. sc. François-Xaviera Pellaya, koji je u Parizu prije nekoliko godina s timom dr. Miroslava Radmana identificirao nekoliko novih pomlađujućih molekula, zatim se preselio u Split i postao voditelj grupe u Mediteranskom institutu za istraživanje života, tvrdi da se termin „anti-age“ sve rjeđe koristi u istraživačkim krugovima. On je danas jedan od utemeljitelja kompanije Cell Culture Lab, smještene u gradu pod Marjanom. „Industrija ljepote postala je dio 'industrije dugovječnosti' koja uključuje ne samo kožu, nego i sve probleme i bolesti povezane sa starenjem. Time se ističe da je cilj pomlađivanja dulji i zdraviji život“, ističe dr. Pellay.

Njegov veliki doprinos beauty industriji je razvoj tehnologije koja omogućuje pomlađivanje kože zamjenom starih fibroblasta - stanica koje s godinama rapidno opadaju, a imaju aktivnu ulogu u sintezi kolagena, elastina i hijalurona - mladima. Laički rečeno, novi se fibroblasti udomaće u našoj dermi, popunjavajući bore, čineći kožu prirodno zdravijom i mlađom. „AFI+ (Autologous Fibroblast Injection) trenutačno je jedini neinvazivni tretman koji se temelji na ideji pomlađivanja kože ubrizgavanjem vlastitih pomlađenih stanica, ali možemo očekivati da će se u budućnosti pojaviti još takvih tretmana“, navodi molekularni biolog. Objašnjava da takvi tretmani omogućuju da našu kožu učinimo biološki mlađom i da njihovi rezultati traju godinama, za razliku od postojećih tretmana koji se fokusiraju na to da koža izgleda mlađe, ali samo na nekoliko tjedana ili mjeseci. Split je zasad jedini grad u Europi u kojemu se provodi revolucionarni tretman pomlađivanja. S obzirom na trenutačno visoku cijenu tretmana, upitali smo dr. Pellaya da nam preporuči prihvatljivije i dostupnije načine održavanja svježine. „U pomlađivanju kože pomoći mogu i tretmani kao što su microneedling, terapija crvenom i/ili plavom svjetlošću te akustični sound wave tretman koji se pokazao dobrim u tretiranju celulita, bora i ožiljaka“, navodi stručnjak objašnjavajući da se ovi i slični tretmani temelje na ideji da se koža izlaže kontroliranom mikro stresu što je prisiljava da se učinkovitije štiti od štetnih vanjskih elemenata. „Ovi tretmani mogu donekle biti učinkoviti ako se ne koriste previše često“, dodaje Pellay.

Kao što je poznato, za 60 posto znakova starenja možemo okriviti genetiku, ali na preostalih 40 posto, koji se referiraju na vanjske utjecaje, možemo utjecati. Zato dr. Pellay kaže da je ono najbolje što možemo napraviti za svoju kožu jest što kvalitetnije se brinuti o svom zdravlju. „Prestanite pušiti, reducirajte konzumaciju alkohola, jedite zdravo i umjereno”, savjetuje francuski stručnjak za pomlađivanje ističući da je životni stil važniji od bilo kakve kozmetike.

„S obzirom na to da je glavna funkcija kože da nas kao omotač ili barijera štiti od vanjskog svijeta, vrlo malo toga može djelovati na nju izvana“, dodaje stručnjak. Objašnjava da su nam zbog toga za usporavanje starenja, bez obzira na dob, dovoljna samo dva kozmetička proizvoda – zaštitni faktor i hidratantna krema – jer jedini mogu uistinu pomoći koži. „U Hrvatskoj, zemlji obilja sunca, vrlo je važno ne sunčati se prekomjerno te pri izlaganju direktnom suncu zaštiti kožu kremom za sunčanje. Povrh toga, vlaženje kože ključno je u održavanju mladolikosti pa bi hidratantna krema trebala biti dio vaše dnevne njege.“

Kada dr. Pellay govori o kozmetičkim proizvodima, smatra da nema potrebe trošiti novac na skupe kreme s razvikanim sastojcima, nego sugerira da radije uložimo u dodatak prehrani jer će iznutra lakše doprijeti do kože. „Za kožu su izrazito blagotvorni karotenoidi, primjerice likopen, lutein i zeaksantin. No i ostali suplementi, poput kolagenskih peptida, pokazuju vrlo dobre rezultate u pogledu stimulacije regeneracije kože“, navodi stručnjak tumačeći da je naša koža uspjela evoluirati tako da može aktivno prenositi blagotvorne molekule iz prehrane do kože kako bi se bolje zaštitila od sunca i oksidativnog stresa.

Pexels 

Kao što danas svi znamo što su antioksidativne molekule, ako je vjerovati dr. Pellayu, u skoroj ćemo budućnosti razgovarati o senoliticima. „Kada je u pitanju stanično starenje, znanstvenici su nedavno otkrili da stanice unutar svih organa ne stare jednakom brzinom, neke ostare ranije i onda 'zagađuju' svoje susjede. Tu na scenu stupaju senolitici - molekule koje uništavaju te stanice kako bi stvorile zdraviju okolinu“, pojašnjava stručnjak obznanjujući što nas još očekuje u skoroj beauty budućnosti koju pokreće tehnologija.
„Zahvaljujući golemim ulaganjima, napredak u biologiji starenja posljednjih je godina rezultirao mnogim novim pristupima koji još nisu došli do potrošača, ali bi trebali biti dostupni u nadolazećim godinama“, otkriva dr. Pellay tvrdeći da će nova pomlađujuća molekula najvjerojatnije proizaći iz biotehnološkog laboratorija, a ne kozmetičkog koji je ograničen na njegu vanjskog sloja kože.
Futuristički sveti gral ljepote tako se odmiče od „površne“ njege kože i fokusira se na cjelokupno zdravlje.

Prehrana za očuvanje zdravlja, ljepote i vitalnosti

„Idealni prehrambeni model za većinu žena i muškaraca u najboljim godinama je protuupalna prehrana temeljena na principima mediteranske kuhinje”, tvrdi nutricionistkinja Karmen Matković Melki. To je jelovnik koji obiluje plavom ribom (npr., srdela i skuša), maslinovim uljem, cjelovitim žitaricama, fermentiranim mliječnim proizvodima te sezonskim i lokalnim povrćem, voćem i aromatičnim začinima. Sve je to dobro zaokružiti čašom crnog vina, po mogućnosti u dobrom društvu. „Ovakva prehrana osigurava važne vitamine i mineralne tvari za zdravlje i vitalnost uz zaštitne protuupalne i antioksidativne nutrijente koji su esencijalni za prevenciju procesa starenja“, naglašava nutricionistkinja. Za dodatan pomlađujući efekt, zagrebačka stručnjakinja za prehranu predlaže i druge lako dostupne namirnice i jela. „Borovnice su riznica protuupalnih antocijana, riblja juha bogat je izvor kolagena i omega masnih kiselina, maslinovo ulje štiti kožu svojim protuupalnim masnim kiselinama i fitonutrijentima, brokula pridonosi imunoprotekciji kao i paprika koja obiluje vitaminom C, antioksidansom koji ujedno podržava stvaranje kolagena. Ako na to sve dodate rikolu koja može podržati jetru da što bolje eliminira otpadne tvari te sve zaokružite tamnom čokoladom i bademima za polifenolni boost, recept za 'mladu starost' vam je nadohvat ruke.“ A najočitija i najefektnija – da dodamo još i besplatna – pomlađujuća formula je voda. „Bilo da pijete običnu iz slavine, mineralnu obogaćenu elektrolitima, onu s narezanim povrćem i voćem, primjerena hidratacija osnovni je preduvjet zdravlja, zategnute kože, dobre probave i vitalnosti“, zaključuje nutricionistkinja.

Trening za dugovječnost

Da bismo usporili starenje i ostali agilni, vitalni i kognitivno svjesni, moramo se baviti i duhom i tijelom. Kako dosegnuti duboku starost, a tjelesno ostati što mlađi, upitali smo Andreu Solomun, bivšu balerinu, vlasnicu edukacije i franšiznog programa &Ballet i trening centra Andrea's Room. „Odgovor se krije u čuvanju mišićne mase, kretanju i hormezi (podlijeganju tijela manjem stresu - treningu) radi održavanja ravnoteže metabolizma“, navodi zagrebačka stručnjakinja za tijelo. Pojašnjava da metaboličko zdravlje i učinkovit performans svakog ljudskog bića ovisi najviše o čuvanju mišićne mase i o kretanju jer uvjetuju našu vitalnost i usporavaju starenje. „Kako starimo, mišićna masa nam pada, upravo zato se počinjemo i manje kretati; ili pak smanjenim kretanjem (dok smo još mladi) ne čuvamo mišićnu masu. Slabo tijelo bez odgovarajuće mišićne mase odmah je i manje fleksibilno i mobilno. To je zapravo začarani krug ubrzanog starenja“, navodi Solomun dajući savjet kojim ga možemo prekinuti.

„Za očuvanje mišićne mase, koja s godinama propada, važni su prehrana bogata proteinima i trening snage. Treningom snage smanjujemo poroznost kostiju, povećamo mišićnu masu, osiguravamo hormonalnu ravnotežu, metaboličko zdravlje i, među ostalim, jačamo i stisak šake, što je pokazatelj opće snage tijela“, objašnjava Solomun. Njezina formula za dugovječnost, temeljena na istraživanjima, prilično je jednostavna. Potrebno je 15 - 30 minuta na tjedan baviti se visoko kardiovaskularnom aktivnosti, treninge snage izvoditi dvaput tjedno (što može biti i manje od 2 x 60 min) te 4 - 6 sati tjedno izdvojiti za laganije aktivnosti kao što su (brzo) hodanje, pilates i joga. Ovo se može činiti kao puno sati uloženo u vježbanje, ali ponekad je dovoljno zamijeniti vožnju automobilom ili lift pješačenjem te pronaći fizičku aktivnost koja nas veseli jer najvažnije je da trening prilagodimo svom stilu života i učinimo ga održivim na duge staze.